Najveći svjetski proizvođači nafte u srijedu će održati ključni sastanak kako bi odlučili koliko nafte od rujna mogu dodati na tržište, no mnogi su skeptični u povoljan ishod toga susreta.

Sastanak će se održati nekoliko tjedana nakon što je američki predsjednik Joe Biden otputovao u Saudijsku Arabiju u pokušaju da osobno uvjeri tu zemlju da pojača proizvodnju i pomogne u ublažavanju rasta cijena.

Od veljače se sirovom naftom trguje konstantno po više od 100 dolara po barelu, što povećava troškove života u mnogim zemljama, piše BBC.

Širi dogovor
Bijela kuća nada se da će 13 ključnih članica Organizacije zemalja izvoznice nafte (OPEC) odlučiti povećati zalihe nafte. Saudijska Arabija je najveći pojedinačni proizvođač u kartelu.

Nakon sastanka sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom Bin Salmanom, Biden je rekao da očekuje povećanje ponude. Međutim, saudijski dužnosnici također su naglasili da će se bilo kakva odluka o povećanju zaliha donijeti u dogovoru formata OPEC+.

OPEC+ je šira skupina od 23 zemlje izvoznice nafte koja uključuje Rusiju. Članice se sastaju svakog mjeseca u Beču kako bi odlučile koliko će sirove nafte prodati na svjetskom tržištu.

OPEC+ je još u travnju 2020. uveo niz rezova koji su nastavljeni tijekom pandemije koronavirusa dok je potražnja padala, a od 2021. polako obnavlja zalihe koje nedostaju. Na zadnjem sastanku skupine OPEC+ je odlučio blago povećati proizvodnju barela u kolovozu.

No, odvrnuti slavine do kraja možda neće biti tako jednostavno. Naime, barem na papiru, nekoliko članica, poput Angole, Nigerije i Malezije, već se bore kako bi ispunile svoje postojeće mjesečne ciljeve opskrbe. U isto vrijeme, pale su ruske isporuke zbog zapadnih sankcija. Moskva je u međuvremenu povećala svoje isporuke prema kupcima u Aziji, poput Kine i Indije.

Saudijska Arabija zajedno sa svojim susjedom Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) jedina su dva velika igrača s rezervnim zalihama. Međutim, saudijska ciljana proizvodnja u kolovozu iznosi 11 milijuna barela dnevno, za što stručnjaci tvrde da je već na vrlo visokoj razini te da ostavlja malo prostora za dodatno povećanje.

Ipak, neizvjesnost oko potražnje za energijom u nadolazećim mjesecima možda će više utjecati na odluku tandema. Rastuće kamatne stope, rat u Ukrajini i nadolazeća recesija u mnogim zapadnim zemljama, mogli bi ozbiljno smanjiti potražnju. Stručnjaci smatraju da ti čimbenici drže skupinu na oprezu te nespremnu za dramatično povećanje proizvodnje.

”Nitko ne zna gdje će biti tržište nafte za šest mjeseci ili sljedeće godine”, kazala je viša suradnica na Institutu za Bliski istok Karen Young. Dodala je da to znači da će Saudijska Arabija i UAE htjeti razumno koristiti svoje rezervne zalihe.

“Oni ne žele biti u situaciji u kojoj koriste svoje ograničene rezervne kapacitete za povećanje proizvodnje, a onda odjednom, ako potražnja naglo poraste ili padne, u budućnosti ostaju bez prostora za prilagodbe”, rekla je.

Putinu nije u interesu
Prije invazije na Ukrajinu, Rusija je bila treći svjetski proizvođač nafte, iza SAD-a i Saudijske Arabije. Činila je 8 do 10 posto globalne ponude nafte.

Tržišni analitičari smatraju da predsjednik Vladimir Putin želi zadržati visoke cijene nafte kako bi mogao nastaviti plaćati rat u Ukrajini i spriječiti utjecaj zapadnih ekonomskih sankcija. Za Saudijsku Arabiju najvažnije je jedinstvo u OPEC-u + te bi mogla izbjeći bilo kakvu odluku koja bi to mogla ugroziti.

Sam OPEC predviđa da će globalna potražnja za naftom porasti 2023. godine, iako sporijim tempom u odnosu na ovu godinu. Njegovi analitičari smatraju da će to djelomično biti potaknuto napretkom u suzbijanju koronavirusa u Kini.

Procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA) i američke Uprave za energetske informacije u međuvremenu pokazuju da će potražnja za naftom nastaviti snažno rasti, unatoč rastućim strahovima zbog inflacije u više zemalja i slabljenju gospodarskog rasta.

To znači da bi se proizvođači nafte mogli naći u situaciji da će morati pumpati naftu najbržim tempom u pet godina kako bi uravnotežili ponudu i potražnju – što je težak zadatak, s obzirom na ograničenja kapaciteta i nedostatak ulaganja u poslovanje prerade i prodaje te rafiniranja.

“Na tržištima postoji velika volatilnost, ali malo ljudi očekuje trajni pad ispod 100 dolara po barelu”, rekao je viši suradnik Centra za strateške i međunarodne studije Ben Cahill.

Cijene benzina u SAD-u ove su godine već dotaknule 13-godišnji maksimum. SAD od travnja otpušta oko milijun barela dnevno iz svojih strateških rezervi nafte (SPR) u sklopu svog plana dodavanja oko 180 milijuna barela na tržište do kraja listopada. No, Cahill upozorava da će opskrba postati još zategnutija, stavljajući veći pritisak na cijene, nakon što se to dodavanje barela na tržište zaustavi.