Na krilima osobne potrošnje – čiji je rast primarno posljedica rasta cijena – te investicija drugo tromjesečje moglo bi donijeti rast gospodarstva od sedam posto, ocjenjuju ekonomski analitičari.

Unatoč padu u svibnju za 4,9 bodova, kretanje CEIZ indeksa sugerira da će hrvatsko gospodarstvo u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasti za 6,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, i to ponajviše zbog pozitivnih kretanja koje je taj indeks ostvario u travnju, procjene su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) objavljene jučer.

Smanjenje za 4,9 bodova
Kako je objavio EIZ na svojoj internetskoj stranici, CEIZ indeks je u svibnju zabilježio smanjenje vrijednosti za 4,9 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Istovremeno, vrijednost indeksa u odnosu na travanj ove godine bila je blago umanjena za 0,36 indeksnih bodova.

Promatrano po komponentama indeksa, veću desezoniranu vrijednost u svibnju, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježile su tri od ukupno četiri komponente indeksa – promet u trgovini na malo, broj dolazaka turista i prihod državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost (PDV), pri čemu su se godišnje stope rasta kretale između 4,3 posto, koliko je u navedenom razdoblju porastao promet u trgovini na malo, pa do čak 202 posto, koliko je iznosio porast broja turističkih dolazaka, navode iz EIZ-a.

Indeks obujma industrijske proizvodnje zabilježio je smanjenje desezonirane vrijednosti u svibnju. “Takvo kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost mjerena tromjesečnim stopama promjene BDP-a u drugom tromjesečju 2022. ubrzava u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajviše zbog pozitivnih kretanja koje je indeks ostvario u travnju ove godine.

Na osnovi kretanja vrijednost indeksa možemo procijeniti da će u drugom tromjesečju 2022. hrvatsko gospodarstvo rasti za 6,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine”, ističu iz EIZ-a.

Pritom napominju kako će zaključke o stanju poslovnog ciklusa u drugom tromjesečju ove godine moći s većim stupnjem pouzdanja donositi tek kada budu objavljene vrijednosti CEIZ indeksa za lipanj.

Podsjetimo, CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.

Ove godine 5 posto
EIZ-ova prognoza sugerira za nijansu lošiji rast BDP-a od ostalih ekonomista. Tako Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja u Erste banci, ističe kako u drugom kvartalu ove godine očekuje rast od oko sedam posto.

“Pri tome očekujemo nastavak pozitivnih trendova na strani domaće potražnje, odnosno solidan rast i osobne potrošnje i investicija. Dodatno, značajan oporavak turističke aktivnost u predsezoni sugerira pozitivan trend i na strani izvoza, a koji bi trebao ublažiti dio pritiska kojeg vidimo na uvoznoj strani”, kaže Kovač.

Što se tiče cijele 2022. godine, Ersteov glavni ekonomist smatra da će stopa rasta iznositi pet posto. Podsjetimo, Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici sredinom srpnja objavio je kako bi se – uz povoljna očekivanja od glavne turističke sezone – realni BDP na razini cijele 2022. mogao povećati za 5,5 posto.

“Nepovoljne globalne okolnosti mogle bi se više odraziti na domaće gospodarstvo u 2023., kada se očekuje usporavanje rasta realne aktivnosti na 2,5 posto”, istaknuli su tada iz središnje banke. Vezano za osobnu potrošnju, valja naglasiti kako HNB očekuje da bi se domaća inflacija potrošačkih cijena mogla u 2022. znatno ubrzati, na 9,4 posto.

“U 2023. prognozira se usporavanje rasta inflacije na 4,6 posto, no takva projekcija pretpostavlja, među ostalim, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjivanje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu”, istaknuli su iz HNB-a.