Već uobičajeno, najbrži barometar kretanja potrošnje podaci su Porezne uprave o fiskalizaciji računa, a u ljetnim mjesecima u prvom su planu brojke vezane uz turističku sezonu.

One pak kažu da su obveznici fiskalizacije iz turističkog i ugostiteljskog sektora prošli mjesec izdali računa vrijednih ukupno 7,5 milijardi kuna, što je čak 42,6 posto ili 2,24 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine.

Posljedica inflacije
Pritom je približno podjednak promet evidentiran kod smještaja (3,73 milijarde) i ugostiteljstva (kafići, restorani te druge djelatnosti pripreme i usluživanja krane i pića prijavili su 3,76 milijarde kuna), s tim da je porast u odnosu na lanjski srpanj nešto izraženiji u ugostiteljstvu (+45%) negoli u smještaju (+40%).

Kao i u prvoj polovici godine, toliko povećanje samo je dijelom rezultat većeg broja izdanih računa, tj. u znatnoj mjeri odražava i osjetno veće cijene.

Ovogodišnji srpanj, usto, debelo je premašio i ostvarenja iz predkrizne (i rekordne) 2019. godine. Naime, u smještaju i ugostiteljstvu u srpnju te godine vrijednost fiskaliziranih računa iznosila je 5 mlrd. kuna (2,4 plus 2,6), što znači da ga ovogodišnji rezultat premašuje za 50 posto.

Računajući i prvih šest mjeseci, kad su poduzetnicima u djelatnosti pružanja smještaja karticama ili gotovinom plaćeni računi vrijedni ukupno 4,12 milijarde kuna (naspram lanjskih 1,72 odnosno 3,32 milijarde kuna ostvarene u prvoj polovici pretpandemijske 2019.), ova turistička godina očito će prihodima uvjerljivo srušiti rekord.

Naravno, za samu industriju priča nije potpuna bez troškovne strane koja također snažno raste, ali to je zasebna tema.

Slično je i kad su posrijedi kumulativni rezultati kafića, restorana i drugih obveznika fiskalizacije koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića.

Oni su u prvoj polovici godine prijavili 8,23 milijarde kuna prometa, što je bilo gotovo 120 posto više nego lani i za četvrtinu više nego 2019. kad je do sredine godine fiskalizirano računa u iznosu 6,6 milijardi. Dakle, s krajem sedmog mjeseca postotni pokazatelji su i dojmljiviji.

Utjecaj na druge
Turistička kretanja nemalo utječu i na fiskalizirane promete niza drugih djelatnosti. Tako su, primjerice, poduzetnici u kategoriji Prijevoz i skladištenja prošli mjesec izdali računa vrijednih 542 milijuna kuna, što je čak 62,7 posto više nego u lanjskom srpnju te za četvrtinu (ili 110 milijuna) više nego u istom mjesecu 2019.

Obveznici fiskalizacije u Umjetnosti, zabavi i rekreaciji ovog su srpnja prijavili 310 milijuna kuna prometa, što je 44 posto više nego u lanjskom srpnju (215 milijuna) i 14 posto više nego 2019.

Turistička potrošnja, naravno, veoma je važna i za sektor trgovine na malo u Hrvatskoj. Trgovci u maloprodaji (bez motornih vozila) prošli su mjesec fiskalizirali računa u vrijednosti 12,6 milijardi kuna.

U odnosu na isti mjesec prošle godine to je za oko 1,72 milijarde ili gotovo 16 posto više. Pritom je povećanje nešto izraženije kod super- i hipermarketa (tzv. nespecijalizirane trgovine pretežito hranom, pićem i duhanskim proizvodima) koji su mahom pojačali svoju mrežu na priobalju.

Oni su prošli mjesec fiskalizirali 6,74 milijarde kuna prometa, čime su lanjsko ostvarenje premašili za gotovo petinu odnosno za više od milijardu kuna.