U dobu u kojem posreduje napredna tehnologija lako je zaboraviti da ljudska bića – i sam život – u potpunosti ovise o krhkim planetarnim uvjetima.

Sada kada smo suočeni sa sve većim brojem ozbiljnih – ako ne i egzistencijalnih – prijetnji, to je osnovna istina s kojom bi se bilo dobro ponovno upoznati. Klimatske promjene, ozbiljne nestašice u opskrbi, gubitak biološke raznolikosti i razorne pandemije razotkrivaju ranjivosti naših društava kao nikada do sada.

Nijedna zemlja ne može se nadati da će izbjeći ove izazove ili ih sama riješiti. Iako je multilateralna suradnja teška u dobrim danima, najvažnija je u teškim vremenima. U kriznim trenucima moramo prevladati uske interese i usredotočiti se na suradnju, udruživanje naših resursa i poboljšanje načina na koji donosimo i provodimo kolektivne odluke.

Ovomjesečni sastanci skupine G20 u Indoneziji dolaze u jednom od tih trenutaka. Zbog ruskog rata u Ukrajini, suše i drugih čimbenika, milijuni ljudi širom svijeta suočavaju se s ozbiljnim nestašicama hrane i energije, koje se događaju zajedno s rekordnim toplinskim valovima u Europi, Kini, Južnoj Aziji i drugim dijelovima svijeta.

U nedostatku usklađenog globalnog djelovanja, te bi krize lako mogle prerasti u humanitarne katastrofe velikih razmjera.

Članice skupine G20 čine 85% svjetskog BDP-a, 75% međunarodne trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva. Ako mogu djelovati kao jedno, mogu pomoći u upravljanju tim izazovima i postaviti smjer koji će drugi slijediti. Oni koji okreću leđa suradnji i općem dobru trebaju odgovarati, baš kao što treba osuditi i odvratiti one koji rasipaju vrijeme i energiju na nasilje i rat.

Jačanje zdravstvenih usluga
Ali države i vlade nisu jedini akteri u ovoj globalnoj drami. Da bismo upravljali današnjim krizama, moramo na scenu dovesti i privatni sektor. Države jednostavno nemaju resurse ili stručnost za rješavanje nestašica u opskrbi, povećanje uvođenja čiste energije ili samostalno razvijanje cjepiva i terapeutika.

Njihova snaga leži u uključivanju i mobilizaciji pune snage i domišljatosti privatnog sektora. To će odrediti hoće li i koliko brzo čovječanstvo suzbiti globalno zatopljenje, osigurati dovoljno hrane i čiste vode – kako za sadašnje tako i za buduće generacije – i preživjeti buduće pandemije.

Međunarodni forumi i institucije imaju ključnu ulogu u takvim mobilizacijama. Primjerice, multilateralne financijske institucije mogu višestruko povećati utjecaj javnih sredstava jamčenjem zajmova kako bi se pomoglo u financiranju poželjnih ulaganja i smanjenju rizika za privatne ulagače.

Također mogu pružiti neprocjenjive savjete u planiranju projekata, strukturiranju i provedbi, zahvaljujući svojoj tehničkoj stručnosti i iskustvu rada širom svijeta. Primjerice, razvojni ogranak Europske investicijske banke, EIB Global, može iskoristiti više od 60 godina iskustva u više od 150 zemalja. Kao dio Tima Europa, pomaže institucijama EU i državama članicama u unaprjeđenju strategije Global Gateway Europske unije.

Global Gateway inicijativa je EU za poticanje do 300 milijardi eura (305 milijardi dolara) ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, digitalnu tehnologiju, održivi prijevoz, zdravstvene sustave, obrazovanje i istraživanje u partnerskim zemljama diljem svijeta.

Pokrenuta krajem 2021. godine, sada je dio Partnerstva za globalnu infrastrukturu i ulaganja, koje je G7 predstavio prošlog mjeseca s ciljem raspoređivanja 600 milijardi dolara prema istim ciljevima.

Kriza uzrokovana bolešću Covid-19 naglasila je prijetnju koju predstavljaju pandemije, koja će postati još vjerojatnija zbog klimatskih promjena i gubitka staništa. Međunarodna suradnja za poticanje ulaganja u osnovnu infrastrukturu, primarnu zdravstvenu zaštitu i obučene medicinske radnike očajnički je potrebna za pripremu za buduća izbijanja bolesti kako bismo spriječili da postanu pandemije.

U tu svrhu EIB pomaže u razvoju strategije financiranja koja se može prilagoditi i primijeniti na druga pitanja na globalnoj razini. Surađujemo sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Europskom komisijom i Afričkom unijom kako bismo mobilizirali milijardu eura ulaganja za jačanje primarnih zdravstvenih usluga u supsaharskoj Africi, uključujući proširenje pristupa cjepivima.

Razvoj vještina
EIB će staviti na raspolaganje najmanje 500 milijuna eura kako bi pomogao tim zemljama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja povezane sa zdravljem.

Očekuje se da će se tim ulaganjem povećati dodatna financijska sredstva javnog sektora kako bi se obnovio, proširio i održao pristup osnovnim zdravstvenim uslugama; povećati zaštitu od financijskog rizika; poboljšati dostupnost cjepiva, lijekova, dijagnostike i drugih zdravstvenih proizvoda; proširiti inovativne modele pružanja primarne zdravstvene zaštite; i ulagati u radnu snagu u zdravstvu.

Takva partnerstva ključna su za stvaranje ekosustava koji pogoduju angažiranosti privatnog sektora, posebno kada je riječ o razvoju vještina i ulaganju u specijalizirani ljudski kapital.

Budući da smo suočeni s globalnim izazovima koji su preveliki i presloženi da bi se bilo koja zemlja mogla sama uhvatiti u koštac s njima, globalna suradnja – ne samo između država, već i između vlada i privatnog sektora – ključ je uspjeha.

Multilateralne financijske institucije osmišljene su kako bi olakšale takvu suradnju. U vrijeme kada centrifugalne globalne snage prijete da će nas razdvojiti, one mogu i moraju pomoći u izgradnji mostova – doslovno i figurativno – kako bi se ljudi zbližili.

© Project Syndicate, 2022.