Srbija vođena svjetskim trendom kupuje zlato i povećava devizne rezerve kako bi se osigurala u vrijeme krize, a na tome zarađuje kineska kompanija Zijin koja od 2018. ima većinski udio u RTB-u Bor koji jedini eksplotira rudu zlata u zemlji.

Tako Srbija zlato koje se nalazi na njenom području kupuje od kineske kompanije, piše Radio Slobodna Europa.

Aleksandar Vučić, predsjednik države, najavljujući u ožujku dodatnu kupovinu zlata, naveo je da je riječ o “našem zlatu”. On je tada rekao i da je za njega od Kineza tražio popust.

Raste potražnja u svijetu
“Kupit ćemo dodatno našeg zlata po najpovoljnijim cijenama, tražio sam od Kineza da nam daju i po nižoj cijeni, 3 posto od najniže moguće”, izjavio je Vučić.

Narodna banka Srbije (NBS) navodi da se domaće zlato od Zijina kupuje po tržišnim cijenama.

Prema podacima NBS-a, od kada je Zijin preuzeo upravljanje rudnikom, Srbija je od te kompanije otkupila više od 5,7 tona zlata vrijednog 276,9 milijuna eura.

U inozemstvu je u istom razdoblju kupila 12 tona tog plemenitog metala. U proteklih deset godina Srbija je više nego udvostručila svoje devizne rezerve u zlatu. Sa 15,3, koliko je imala 2012., na 38,2 tone, koliko ima danas.

U NBS-u ističu da zlato u ukupnim deviznim rezervama danas sudjeluje sa 14,4 posto. Milan Kovačević, ekonomist i konzultant za strana ulaganja, kaže da bi u okolnostima veće potražnje za zlatom i u vrijeme kada se okrenula kupovini zlata, za Srbiju bilo bolje da ga sama eksploatira.

Zijin je inače prema sporazumu dužan sve proizvedene količine zlata prvo ponuditi na prodaju NBS-u. Tek ako ga ta institucija odbije, kompanija može dobiti dozvolu za izvoz. Dosad je svo zlato koje je Zijin proizveo prodano NBS-u.

Na rast potražnje za zlatom na svjetskom tržištu utjecala je prvo pandemija, kaže Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.

Rat u Ukrajini je doveo je do toga da se središnje banke s ciljem osiguravanja svojih deviznih rezervi okrenu zlatu, u svjetlu energetske, zatim i najavljene ekonomske krize.

“Zlato ipak drži vrijednost, to je ono što zovemo sigurna luka u tim nemirnim vremenima”, kaže Grubišić. Taj trend će se nastaviti, ocjenjuje Grubišić, i ističe da je povećana potražnja utjecala na porast cijene zlata na svjetskom tržištu.

Po proizvodnji zlata Srbija zauzima drugo mjesto u Europi, navodi Dragoman Rabrenović, direktor Geološkog zavoda Srbije, a najznačajnija nalazišta nalaze se u istočnoj Srbiji.

“Prije dva desetljeća procijenjeno je da u Srbiji ima oko 300 tona zlata. Nakon najnovijih istraživanja količina bi mogla biti i dvostruko veća”, navodi Rabrenović.

Istraživanja povjerena strancima
Geološka istraživanja nalazišta zlata u Srbiji od 1945. do 2000. obavljale su uglavnom domaće kompanije, da bi od 2000. to bilo povjereno strancima.

“Odmah nakon sankcija SR Jugoslaviji od 1992. do 1996. država nije imala sredstava za istraživanja, pa su uglavnom angažirane strane kompanije, koje su unijele svoj kapital”, kaže Rabrenović.

U Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije navode da ovjerene rezerve zlata u ležištu Čukaru Peki iznose 116 tona, dok je procjena da se u cijelom ležištu koje je u fazi istraživanja nalazi oko 750 tona zlata.

Taj rudnik u blizini Bora kineski Zijin otvorio je u listopadu 2022. godine uz najavu da će u taj projekt uložiti 474 milijuna dolara.