Hrvatska u utorak otvara dugo iščekivani most koji će spojiti njezinu južnu jadransku obalu, uključujući i Dubrovnik, s ostatkom zemlje, zaobilazeći tako uski pojas teritorija BiH, piše u utorak AFP i prenosi oduševljenje stanovnika krajnjeg juga zemlje koji se više neće osjećati zapostavljeno.

Otvaranje Pelješkog mosta

Ugostitelji iz Neuma čekaju drastičnu promjenu: Možemo zaboraviti na zaradu, profitirat će samo jedan grad

Most dug 2,4 kilometra proteže se s hrvatskog kopna prema poluotoku Pelješcu koji se spaja s južnim dijelom hrvatske obale smještene između mora i Dinarskog gorja.

“Važnost mosta je golema, ne samo s emocionalne strane zbog spajanja cijelog hrvatskog teritorija, već je njegov značaj golem i za turizam i gospodarstvo općenito”, rekao je početkom mjeseca ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Otvorenje mosta označit će kraj beskrajnom čekanju i gužvi na bosanskohercegovačkoj granici čemu se neizmjerno vesele lokalno stanovništvo, trgovci i turisti.

To je, ističe AFP, jedan od najambiciozniji infrastrukturnih projekata od kada je Hrvatska 1991. proglasila nezavisnost od nekadašnje Jugoslavije.

No, jugoslavenska se federacija raspala u krvi, a granice između šest bivših saveznih republika postale su međunarodne granice.

BiH je zadržala svoj obalni pristup moru koji se urezao u teritorij Hrvatske zbog čega je oko 90.000 ljudi, uključujući i stanovnike jadranskog dragulja Dubrovnika, ostalo odsječeno od ostatka zemlje, a “tvrda” granica zadavala je glavobolje trgovcima i turistima.

Sve do danas.

“Ovo je uistinu povijesni projekt za Hrvatsku”, rekla je Sabina Mikulić, vlasnica hotela, luksuznog ‘glamping’ kampa i vinarije u Orebiću, najvećeg mjesta na Pelješcu.

Stanovnici slikovite regije crvenog vina, šljunčanih plaža i farmi kamenica jedva čekaju kraj svoje geografske izolacije uzrokovane bosanskom granicom.

Višesatna čekanja na granici i strah od propuštanja posljednjeg trajekta će sada postati stvar prošlosti, kazali su mještani.

“Bilo je stvarno naporno i iscrpljujuće, zagorčavalo nam je život”, dodala je Mikulić.

Europljani financirali, Kinezi izgradili 

Izgradnja mosta čekala se dugo i nije prošla bez prijepora i kontroverzi.

Hrvatska otvara radove 2007., ali za dalje nema novca pa nema ni gradnje.

Godine 2017., Europska unija, čija je članica Hrvatska postala 2013., izdvaja 377 milijuna eura nepovratnih sredstava, što pokriva oko 85 posto ukupne cijene izgradnje mosta.

Za izvođača radova odabrana je 2018. kineska tvrtka China road and bridge corporation (CRBC), što predstavlja prvo značajnije uključivanje Kineza u neki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj.

No bosanska strana i dalje nije bila sretna s izgradnjom mosta. Sarajevo uporno ponavlja da će most onemogućiti velikim brodovima uplovljavanje u njihovu jedinu luku.

Predstavnici Bosne i Hercegovine pokušali su onemogućiti izgradnju mosta u više navrata.

Zagreb je na kraju povećao visinu mosta na 55 metara kako bi osujetio argumentaciju Sarajeva da će Pelješki most spriječiti ulazak većih plovila u akvatorij Neumskog zaljeva, ali i ugroziti pristup BiH otvorenom moru.

Hrvatske također odgovara kako se gradnjom mosta ne krše prava BiH o neškodljivom prolazu te da se most gradi na hrvatskom teritoriju, 500 metara od privremene crte razgraničenja koja se primjenjuje.

Niti malo ne zaostaje

INFOGRAFIKA: Pogledajte usporedbu Pelješkog mosta sa slavnim svjetskim mostovima

U otvaranju mosta Hrvatska vidi priliku za potpuni oporavak turizma koji je pretrpio štete uzrokovane pandenijom covida-19.

Zemlja s 3,8 milijuna stanovnika svake godine privuče nekoliko milijuna turista koje posebice mame more i očaravajuća obala načičkana s 1000 otoka, otočića i škoja.

Za umirovljenu učiteljicu klavira Smilju Matić most znači “novi život za nju, mještane i ljude koji putuju u Dubrovnik zrakoplovom”.

“Ovo je veliki napredak”, dodala je.

Za uzgajivača kamenica Marija Radibratovića  otvaranje mosta predstavlja “nemjerljivo olakšanje”.

“Konačno postajemo dio Hrvatske (…) do sada smo se osjećali kao građani drugog reda”, rekao je 57-godišnjak koji uzgaja školjke u Malom Stonu.