Nužni sadržaji luksuznih hotela dugo su bili usmjereni samo na sobe, i ovisno o stupnju tehnološkog napretka uključivali su između ostalog besplatan WiFi, posteljinu s gustim tkanjem, najmodernije TV uređaje, vrhunska pića u minibaru.

Promjenu je donijela nužnost održivih praksi, i rješenja koja pridonose očuvanju okoliša i lokalnih zajednica postala su obvezan dio ponude svakog hotela koji se smatra luksuznim i tako se želi promovirati.

Daniel Luddington, potpredsjednik razvoja udruženja Small Luxury Hotels of the World, predstavivši novi brend Considerate Collection, za Forbes otkriva kako hoteli zaista mogu doprinijeti promjenama.

Posjedovanje nije važno
“Nekad je luksuz bio materijalni pojam često definiran najvećim, najsjajnijim i najskupljim. Iako se i dalje radi o statusu, luksuz je pomaknut s materijalnog posjedovanja na smisao postojanja. Ljudi žele pokazati da su etičniji, kreativniji, povezaniji i ukusniji od mase.

Naime, luksuz nije i ne može biti rasipanje i stalno nadopunjavanje stvari novim stvarima. Mijenjanje posteljine i ručnika svaki dan, mijenjanja sapuna pri svakom pranju ruku, sto kupaonskih potrepština, papuče umotane u plastiku, košare s voćem koje nitko ne jede, umotane u plastiku… popis je beskrajan.

Moramo priznati licemjerje ovog luksuza. Ne možemo imati vlastiti privatni luksuz u velikim sjajnim novoizgrađenim odmaralištima, a da na neki način druge ne lišimo njihove zemlje, njihovih resursa. Veći, brži, sjajniji, topliji, hladniji znači više čelika, cementa, betona, plastike, više klima uređaja, više dizela i plina, više vode. Više, više, više.

Ovaj luksuz je neodrživ. Za nas u SLH, održivost je novi luksuz”, pojašnjava Luddington. Small Luxury Hotels (SLH) novu je etiketu lansirao prošle godine, predstavljajući je kao zajednicu aktivno održivih luksuznih hotela u čijem je sastavu trenutačno 38 hotela.

Zasad nijedan nije u Hrvatskoj, u kojoj pod brendom SLH posluje 8 hotela. Anketa koju su proveli prije pokretanja ove kolekcije među više od 1500 članova programa vjernosti pokazala je da ih gotovo dvije trećine vjeruje da je održivost sada važnija nego prije Covida, a 58 posto namjerava donositi odluke o putovanju usmjerenije na održivost.

Zloupotreba pojmova
Usto, čak 57 posto gostiju je istaknulo da je teško pronaći informacije o održivosti koje su potrebne da bi donijeli informirani izbor, te ih više od polovice zazire od hotela koji im iznose netočne informacije na tu temu.

Upravo to je bio ključan razlog zašto su u SLH pokrenuli Considerate Collection. Luddington vrlo štetnim smatra zloupotrebu pojmova “eko” i “zeleno”, i čini se da se bez pokrića tako deklarira svaki novootvoreni hotel.

“Svatko koristi ‘eko’ u svom marketinškom obrascu, i smiješno je da su svi označeni kao ‘zeleni’ od strane online agencija koje hotelima omogućuju samoprocjenu. Kako onda gosti mogu imati točnu informaciju? Zbog toga su provjera i certifikacija treće strane jako važni”, kaže Luddington.

Zato je SLH koristio okvir Globalnog vijeća za održivi turizam, GSTC, i prihvaćanjem njihovih kriterija hoteli pomažu u ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Obrađuju se sve ekonomske, ekološke i društvene dimenzije.

Tako resort Amilla Maldives s certifikatom EarthCheck Silver ima projekt razmnožavanja koralja i program uzgoja ptica Long Tail Tropic, a Dar Ahlam u Maroku u projektu Memory Road s Fondom za globalnu baštinu vraća u život napuštena sela u južnom Maroku, čuvajući berberski način života.

U SLH priznaju da održivi projekti zahtjevaju veća ulaganja u početku, no oni redovito idu ruku pod ruku s troškovnom učinkovitošću. Kad hoteli postanu učinkovitiji s korištenjem energije, potrošnjom vode i upravljanjem otpadom, što je sve temelj čistog okoliša, na kraju uštede puno novca.