Dok se čeka s kakvim će paketom mjera za ublažavanje troškovnih udara za koji tjedan izaći Vlada Andreja Plenkovića, uz nominalna povećanja plaća poslodavci sve više “podebljavaju” primanja zaposlenicima i korištenjem raznih vrsta neoporezivih isplata. Kroz taj “ventil” dodatno se stimuliraju radnike, a u konačnici ih košta manje.

Prema podacima Porezne uprave, u prvih šest mjeseci povrh samih plaća zaposlenima u Hrvatskoj isplaćeno je 3,6 milijarde kuna kroz razne kategorije neoporezivih primitaka. Iz objedinjenih JOPPD obrazaca proizlazi da je to u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje za 640 milijuna kuna ili 22 posto.

Kako je kod tih isplata druga polovica godine u pravilu znatno “jača” (lani su sredinom godine bile na manje od tri milijarde, a godina je na kraju zaključena s isplaćenih više od 8,6 milijardi), uz dinamiku iz prvog polugodišta neoporezive isplate do kraja godine bi mogli dosegnuti i 10,5 milijardi kuna.

Valja ipak reći da i poduzetnici kojima su takve dodatne isplate priuštive s obzirom na poslovanje neoporezivo mogu isplaćivati pojedine kategorije tih primitaka samo do za to propisanih iznosa; ukupno oko tisuću kuna mjesečno po zaposlenom.

U svakom slučaju, ako tempo tih začina plaćama u ostatku godine i ne uspori, to će manje biti odraz rezultatskog rasta (iz poslovnog sektora ove se godine uglavnom očekuju slabije zarade), a više posljedica pritisaka na rast plaća u okolnostima visoke inflacije i manjka radne snage odnosno nastojanja da se zadrže traženi radnici.

Time se zacijelo može objasniti i podatak da su u prvih šest mjeseci najviše, za 270 milijuna, povećane neoporezive isplate na ime “nagrada za rezultate rada”, kroz dodatne plaće tj. dodatke na mjesečnu plaću. Do sredine godine isplaćeno ih je više od 1,3 milijarde kuna ili 26 posto više nego lani.

Budući da su za neoporezive primitke iznosi ograničeni, taj porast ponajprije odražava povećan broj poduzetnika koji na taj način nastoje stimulirati zaposlene . U odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine broj poduzetnika koji je posezao za isplatama tih dodataka na plaće povećao se s manje od 36 tisuća na više od 44, a broj onih kojima su isplaćeni sa 465 na 571 tisuću.

Za desetak posto u prvoj polovici ove godine bile su izdašnije i tzv. prigodne nagrade, poput uskrsnica ili onih za godišnje odmore. Tu vrstu primitaka dobilo je do kraja lipnja oko 717 tisuća osoba (60-ak tisuća više nego lani), i to u ukupnom iznosu od 953 milijuna kuna, odnosno 87 milijuna više nego lani.

Iz godine u godinu raste i broj poduzetnika koji koriste mogućnost neoporezivih isplata za troškove prehrane radnika, uglavnom kroz paušalne naknade. Ove godine tu mogućnost koristilo je više od 40 tisuća isplatitelja (lani 32 tisuće), i to za više od 523 tisuće zaposlenika (lani 409 tisuća), a iznos isplata je u odnosu na lanjskih 846 milijuna povećan za više od četvrtine, na 1,07 milijardi kuna.

Relativno gledano, i više od toga povećani su i neoporezivi primici za podmirivanje troškova smještaja radnika. Objedinjeni JOPPD obrasci pokazuju rast tih naknada za gotovo 50 posto, sa 61 na gotovo 90 milijuna kuna. Za tim je ove je godine posezalo 2300 isplatitelja ili 400 više nego lani, dok je broj radnika kojima su na taj način kompenzirani troškovi smještaja s lanjskih manje od 12 tisuća premašio 20 tisuća. Realno je očekivati da će se s ljetnim mjesecima i turstičkom sezonom te brojke i znatnije povećati.

Više nego lani koristila se i mogućnost neoporezivih naknada za troškove dječjih vrtića odnosno skrb za predškolsku djecu (isplaćeno 23,5 milijuna naspram lanjskih 19, i to za 6542 djece ili 30% više nego lani). Isto vrijedi i za neoporeziva plaćanja premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja koje poslodavci uplaćuju za radnike (do propisanih limita za neoporezive isplate).

Podmirenjem tih premija neoporezivo su podebljana primanja 94 tisuće zaposlenika (četiri tisuće više nego lani), za što je nešto više od tri tisuće poslodavaca izdvojilo 35 milijuna kuna ili oko 14 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

No, koliko god su neoporezivi primici način da se bez dodatnog poreznog opterećenja zaposlenima pojačaju primanja, dugoročno to nije rješenje. Osim što je riječ samo o mogućnosti i alatu koji počiva na dobrovoljnosti, nije to ni s aspekta budućih mirovina. Stoga je Hrvatska udruga poslodavaca u svom prijedlogu rasterećenja troška rada prije nekoliko mjeseci u prvom redu inzistirala na poreznim zahvatima dugoročnijeg karaktera (poput povećanja iznosa neoporezivog dohotka).

Uz njih je, doduše, iznijela i konkretne prijedloge za povećanja limita za pojedine kategorije neoporezivih primitaka te uvođenje nekih novih, ali u okviru dodatnih ili sporednih mjera.

Zasad je Vladino “da” dobio tek prijedlog podizanje praga prihoda studenata bez utjecaja na olakšicu za porez na dohodak roditelja s 15 na 30 tisuća kuna godišnje (uz drukčiji tretman ako roditelj ima više djece). Svi ostali prijedlozi HUP-a još su na stolu, za razgovore nakon godišnjih odmora..

Inače iz poslovnog sektora ove su se godine već nebrojeno puta čula zdvajanja nad porastom ulaznih troškova u poslovanju. Neki ih uspijevaju prebaciti na kupce (neki čak i povećati zaradu), ali većina vjerojatno ne. Iako, dakle, troškovnim udarom nisu jednako pogođeni svi sektori, računa se da se u prosjeku radi o povećanju od 30-ak posto.

A tek slijedi jesenski tsunami cijena električne energije zbog kojega su iz HUP-a jučer odaslali i javni apel za novi paket mjera pomoći gospodarstvu. Kako kažu, s ciljem očuvanja ekonomskog rasta i radnih mjesta.

To što je prema državnim statističarima u lipnju prosječna neto plaća (za svibanj) zaposlenih u pravnim osobama na mjesečnoj razini realno porasla, većini je slaba utjeha jer je time i statistički samo malo – i najvjerojatnije nakratko – ublažen pad kupovne moći plaća. Uz lipanjsku godišnju inflaciju od 12,1 posto, 8,2-postotni porast prosječne plaće isplaćene prošlog mjeseca (za svibanj) u nemalom je zaostatku.

Nije to slučaj samo kod nas, i u ostatku Unije rastu zahtjevi za dizanjima plaća. No, malo je izgledno da će njihov nominalni rast u skorije vrijeme sustići inflaciju. Zbog straha od inflacijske spirale, a pogotovo uz sve izraženije bojazni od recesije, vlade država članica, pa tako i Hrvatske, udar rastućih troškova i prateće pritiske na plaće nastoje amortizirati izdašnim fiskalnim poticajima gospodarstvu i kućanstvima.