Javno-privatno partnerstvo, koje nudi višestruke koristi, u Crnoj Gori još nije dovoljno zastupljeno, ocijenila je Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore, prenosi portal rtcg.me.

“Za realizaciju te vrste ugovora nužan je usklađen pravni, regulatorni i politički okvir. To je i jedan od uvjeta za privlačenje stranih investicija”, kazala je N. Drakić na panelu Komore o javno-privatnom partnerstvu kao šansi za valorizaciju potencijala Crne Gore.

Iskustva zemalja EU i regije pokazuju da izbor projekata javno-privatnog partnerstva treba temeljiti na sveobuhvatnim i sistemskim analizama, uz odgovarajuću procjenu rizika, a projekti na lokalnoj razini moraju biti usklađeni s prostornim planovima lokalne uprave.

S ili bez elemenata koncesije
“Uspješno realizirani projekti pokazuju da je primjena javno-privatnog partnerstva dovela do efikasnijih usluga javnih poduzeća i unapređenja tehnologija, osuvremenjavanja proizvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvalitete u privatnom sektoru koji tako unapređuje konkurentnost, povrat investicija može biti veći, a omogućen je i lakši pristup financijama”, navela je N. Drakić.

Direktorica Direktorata za politiku javnih nabava u Ministarstvu financija, Jelena Jovetić, podsjetila je da je Zakon o javno-privatnom partnerstvu donijet 2019. godine, ali da još nije zaživio u punom kapacitetu zbog nedovoljno prakse i novih projekata.

“Kada smo pripremali Zakon o javno-privatnom partnerstvu željeli smo u nj prenijeti međunarodnu praksu i uključiti određene domaće specifičnosti. Zakonom se željela osigurati podjela prava i rizika između javnog i privatnog partnera.

Htjeli smo podijeliti teret realizacije javnih usluga s ciljem osiguravanja njihove kvalitete, jer bez njih modalitet javno-privatnog partnerstva nema svrhu, odnosno nema elemente dobrog ugovora i projekta”, rekla je J. Jovetić.

Navela je kako je specifičnost javno-privatnog partnerstva zaključivanje ugovora na rok do 30 godina, što je europski standard. Također, ukazala je da važan segment svakog projekta predstavlja analiza opravdanosti.

Važna novina je da zakon obuhvaća i financijere, odnosno banke, što je bitno s aspekta sigurnosti, održivosti i financija. Također, veoma je važno što regulativa ostavlja mogućnost da zainteresirani iniciraju projekt javno-privatnog partnerstva s ili bez elemenata koncesije.

Dobri primjeri iz Podgorice
“To je od suštinske važnosti, jer se daje prostor da svako od nas podnese inicijativu i sudjeluje u procesu javno-privatnog partnerstva”, kazala je Jovetić i apostrofirala da je cjelokupna svrha projekata javno-privatnog partnerstva da se održi kontinuitet u pružanju javnih usluga, jer je cilj povećanje njihove kvalitete za krajnjeg korisnika.

Direktor Agencije za investicije, Mladen Grgić, rekao je da je fokus agencije na promociji javno-privatnog partnerstva.

“U proteklih šest mjeseci obišli smo sve crnogorske općine – potencijalne javne naručitelje, gdje smo prezentirali značaj javno-privatnog partnerstva”, kazao je Grgić i dodao kako je cilj tog partnerstva da se podijeli rizik.

Predstavnik odvjetničkog ureda Moravčević, Vojnović i partneri, u suradnji s odvjetničkom tvrtkom Schoenherr, Miloš Laković, predstavio je uspješne projekte i iskustva iz prakse u implementaciji javno-privatnih partnerstava i koncesija u Crnoj Gori i regiji.

Laković je kazao da je koncept javno-privatnog partnerstva i koncesija u posljednje vrijeme postao privlačan i poželjan način financiranja gradnje, održavanja i rada javne infrastrukture i javnog servisa u regiji. Kao primjere dobrih projekata kroz javno-privatno partnerstvo naveo je izgradnju podzemnih garaža na trgovima Nezavisnosti i Božane Vučinić u Podgorici, te odlagalištu Vinča u Beogradu.