Tržišna kretanja cijene nafte u protekla dva tjedna Vladi su malo olakšala odluku u vezi s cijenama goriva. U iduća dva tjedna neće vrijediti različit režim maloprodajnih cijena za benzinske postaje na autocestama i one izvan njih, koji je bio u primjeni proteklih mjesec dana (osim premium goriva).

Danas od ponoći osnovni benzin je s 13,50 kune, na koliko je bio fiksiran za većinu crpki u Hrvatskoj (onih izvan autocesta), pojeftinio na 13,02 kune, dok je cijena dizela s dojučerašnjeg “plafona” od 13,08 kuna porasla na 13,43 kune. Cijena plavog dizela ostaje zamrznuta na 9,45 kuna i u iduća dva tjedna.

Strah od kamata
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović napomenuo je da do daljnjega trgovačka marža distributera ostaje na 65 lipa, a zadržavaju se i ranije smanjene trošarine (80 lipa za benzin i 40 na dizel). “Da Vlada nije u proteklom razdoblju intervenirala tim mjerama, cijena litre dizela bila bi 15,70 kuna, a standardnog benzina 14,92 lipe”, istaknuo je.

S padom cijena na referentnom mediteranskom tržištu odahnuli su napokon i mali distributeri koji su u proteklih mjesec dana negodovali zbog “plafoniranja” maloprodajnih cijena naftnih derivata.

Njihove crpke uglavnom nisu locirane na autocestama na kojima su se MPC i u tom razdoblju slobodno formirale, a osim toga, kako su isticali u Udruzi malih distributera, oni u pravilu imaju i znatno niži udio prodaje premium goriva koja su bila izuzeta iz fiksiranja cijena.

Inače, cijene nafte treći tjedan zaredom bilježe pad jer se trgovci boje da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije usporiti rast svjetskog gospodarstva, a time i oslabiti potražnju za naftom.

Usporedno s tržišnim kretanjima cijena nafte, na izračun cijene goriva utječe i tečaj dolara, koji je pak u odnosu na euro u posljednje vrijeme ojačao.

Ministar Filipović je, mimo goriva, na upite novinara dao i okvirnu sliku stanja popunjenosti skladišta plinom. U petak je zapunjenost PSP-a Okoli bila na 41%, a do početka listopada plan je da bude na 90%. Operativno je za taj posao zadužen HEP, a ministar je uvjeren da će popunjavanje ići prema planu.

Uskoro o štednji plina
Smatra da nema razloga za bojazni građana od moguće nestašice plina, a u prilog tome rekao je da ukupna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi 2,9 milijardi prostornih metara, što je i kapacitet krčkog LNG-a, dok je kapacitet skladišta Okoli 430 milijuna “kubika”.

Iako tvrdi da i to jamči sigurnost opskrbe plinom, po uzoru na neke države EU, i Hrvatska priprema plan štednje energije s preporukama za gospodarstvo i građane. U tom pogledu čeka se i službeni dokument EK-a koji bi trebao biti objavljen za koji dan.