U sklopu jučer održane konferencije Večernjeg lista “Hrvatska kao dio eurozone” predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković govorio je o utjecaju prelaska na euro na dinamiku i kvalitetu integracije, benefitima eurozone, odgovorima na krizu…

Građani zaštićeniji

“Naše članstvo ne dolazi preko noći, ne dolazi slučajno, dolazi na temelju obveza koje smo preuzeli u trenutku pristupanja EU. To se zove derogacija. Ali, ovo se događa na temelju jasno odabrane strategije, ja sam sudjelovao u jako puno procesa pristupanja nekim organizacijama. Ovo je bio proces koji smo vodili da može biti školski primjer gdje smo napravili punu sinergiju visoke stručnosti i pažljivog ispunjavanja svih reformi u rokovima, uz odgovarajuće diplomatsko pojašnjavanje naših postignuća svima koji su nam na tom putu pratili. Svatko od nas je dao doprinos tom mozaiku, a ovo se dogodilo iz dva razloga: povjerenje je bilo prvo. Danas vjeruju da Hrvatska s jasno određenim smjerom stavlja sidro na svoje europsko djelovanje. Već je Fitch, druga agencija, reagirala na to. To govori da je politika naše vlade donijela rezultate i postavila nas na mjesto u kojem u krizama građani bivaju zaštićeniji.”

Hoćemo li imati benefite? Hoće li biti novca za investicije?

“Koristit ćemo sve kapacitete koje nam to članstvo može dati. Mi ćemo nastojati balansirati dva temeljna cilja: ne ugroziti daljnji gospodarski rast te istodobno inteligentnim mjerama napraviti situaciju u kojoj ćemo i poreznim reformama i subvencijama voditi računa da građani i gospodarstvenici mogu prebroditi krizu. Temelji Hrvatske su socijalna država, slobodno poduzetništvo, slobodan izbor pojedinca… Ne vidimo državni intervencionizam kao temelj, ali smo posegnuli za alatima koje imamo na raspolaganju. Nema tog aktera koji će poslati toliko novca da radnici imaju plaću, a da kompanije prežive.” Imamo li dovoljno snage za novi val krize?

“Ova kriza ima nekoliko karakteristika. Vanjska je, horizontalnog karaktera. Sve na svijetu događa se na temelju nekog energenta, plus ne znamo glavnu varijablu – koliko će trajati. Oslanjanjem na fiskalni kapacitet, kvalitetno smo upravljali javnim financijama, pa smo mogli izaći na domaća i svjetska tržišta. Mislim da će biti zahtjevno, ali kao što smo se suočili sa svim krizama, tako ćemo i s ovom. Kandidirajući se za šefa HDZ-a shvatio sam da Hrvatskoj treba politička stabilnost. Tad je moguće provoditi politiku koja omogućuje i Schengen, i Pelješki most, i kupnju ‘Rafalea’, i isplatu plaća, rast BDP-a… Evo vam primjer meni jedne drage zemlje koja je manje više krenula s nama u neke procese, a to je Bugarska. Imali su krizu bankarskog sustava, nisu prošli stres test, nakon toga su imali nekoliko političkih kriza, i gdje su? Oni ponovno imaju izbore, a nisu ni blizu ove pozicije u kojoj smo mi, a mi ćemo ostvariti i euro i Schengen, prije dvije zemlje koje su ušle u EU šest godina prije nas. Sigurno ćemo ući u Schengen. Što je cilj Schengena? Treba ga gledati u kontekstu tri prijetnje: terorizma, migracija i COVID-a. Sve što je u suprotnosti sa slobodnom kretanja. A cilj je da se unutar njega kreće bez ograničenja. Schengen ima dva datuma. Hrvatska je u Schengenu od 1. siječnja kada je riječ o cestovnim, graničnim i morskim lukama, a krajem ožujka u kontekstu zračnih luka. Premjestit će se polijetanje za Hrvatsku u onaj dio aerodroma koji nema ograničenja. Zato i ovaj kreditni rejting ide gore.”

Tko se sjeća redukcija?

Neke stvari su izvan naše kontrole. Hoćemo li moći i dalje živjeti stilom kojim smo navikli ili moramo početi razmišljati o nekom odricanju? “Sjećam se redukcija struje, parnih i neparnih dana. Koja se mlada osoba u suvremenoj Hrvatskoj sjeća trenutka da nečega nije bilo? Da nema interneta. Benzina, plina, grijanja, struje, proizvoda u dućanu… Mi imamo internetsku generaciju koja sve ima. Ako je kod nas tako, kako je u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj u kojima je od ‘45. tako? Kad se oni suoče s tim, okrenut će se sebi. A to moramo
spriječiti.”