Hrvatska će 1. siječnja 2023. zamijeniti kunu za jedinstvenu europsku valutu euro te tako desetu godišnjicu punopravnog članstva u EU dočekati kao punopravna članica eurozone. Osim što će se na kovanicama, koje će se pustiti u opticaj nalaziti hrvatski motivi – šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica i lik Nikole Tesle – Hrvatska će postati dio skupine od 19 europskih zemalja, koje čine tržište od 340 milijuna ljudi. Baš zbog toga, u organizaciji Večernjeg lista održana je konferencija ‘Hrvatska kao dio eurozone’.

Na panel diskusiji “Eurozona – prilike i zamke za hrvatsko gospodarstvo” sudjeluju Fabris Peruško, izvršni direktor Fortenova grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke i Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske.

Peruško: Ovo je događaj kojeg moramo slaviti. On s ulaskom u Schengen zatvara jedno poglavlje integracije Hrvatske u one ključne dijelove Europske unije i na taj način ćemo mi u gospodarstvu i kao ljudi u svakodnevnom životu imati situaciju u kojoj ćemo imati bitno manje kamate, smanjit ćemo valutni rizik. Mi kao kompanija imamo više od milijardu eura kredita koji je u eurima. U svim pregovorima koje smo imali kod refinanciranja, to će nam s kreditnim rejtingom države olakšati situaciju.

Lucić: Veselim se uvođenju eura u Hrvatskoj. Imamo oko 70 tisuća klijenata od kojih 18 tisuća intenzivno koristi gotovinu, moramo ih na vrijeme opskrbiti gotovinom da bi mogli od 1. siječnja normalno poslovati. Život ne smije stati, netko će ići kod frizera, imati vodoinstalatera, ne smijemo se dovesti u situaciju da život stane i moramo se pripremiti. Iako je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, pažnja i priprema potrebne su kod svakog pojedinca. Što se tiče Slovačke, put je dulje trajao. U Slovačkoj u to vrijeme, do trenutka fiksiranja tečaja eura, domaća valuta je znatno aprecirala, više od 20%. To je malo specifično, a onda je nastupila i ekonomska kriza. Slovaci možda veći naglasak daju na informiranosti, bitna je uloga svih i da svi mi uložimo što više u informiranost građana da bi se pripreme mogle dobro završiti. Puno vremena nema, treba početi odmah.

Badurina: 1. siječnja će bankomati svih banaka u svakom slučaju vraćati eure, sve će biti spremno. Sve ide prema planu, sve banke imaju semafore kao središnja banka koja koordinira i provjerava status. Za ulazak u eurozonu ne sumnjam da će u svim segmentima sve biti pravovremeno. Govoreći o potencijalnom porastu potrošačkih cijena, uvođenje eura samo po sebi na makrorazini ima deflatorni učinak. Ono što generira potencijali rizik od porasta cijena su neke nepoštene prakse formiranja cijena kod trgovaca. Kod nas se na vrijeme počelo o tome razgovarati, vjerujem da će biti minimalan efekt porasta cijena zbog toga što možemo učiti iz iskustva prošlih zemalja.

Ribić: Zahvaljujem se što ste htjeli čuti drugo mišljenje. Na svim ovakvim skupovima bili su uglavnom istomišljenici. Ja sam eurofil, međutim, eurozona je specifično pitanje. Euro je koristan, dobar, pogotovo je važan u normalnim okolnostima kada se sve zbiva dobro, ali u kriznim okolnostima može imati katastrofalno loše učinke. Gubitak vlastite valute je gubitak alata za opstanak, za čuvanje radnih mjesta, očuvanje proizvodnje izvoza u kriznim situacijama. Netočno je da je euro dobar u kriznim okolnostima. Uzmimo kao primjer da u Crnoj gori započne rat, ne daj Bože, Hrvatska ima ogroman problem. U takvim okolnostima, Hrvatska ako nema svoju valuta mora se na nekoga osloniti. Financijska i euro kriza pokazala su da ECB nije zadnje utočište. Nije najvažniji hrvatski problem hoćemo li se jeftinije zaduživati, najvažniji aspekt je iseljavanje. Pandemija je zaustavila taj proces, sada će se ponovno otvoriti. Njemačka je objavila plan privlačenja radnika sa Zapadnog Balkana, kao da to nije naša muka, mi smo član EU. Konzekvenca je iseljavanje. Nije o tome bilo ozbiljne javne rasprave, smatram da su neki odgovorni za ono što nam se može dogoditi. Eurozona, nedovršeni projekt, nije trebalo srljati u nju. Trebalo je čekati kao što je češka vlada nedavno dala izjavu da nije vrijeme jer se sama eurozona treba reformirati.

Lucić: Slažem se s gospodinom Ribićem da institucije EU i proširenje eurozone nije dovršen projekt i da je Europa, kao geopolitički igrač, slaba u današnjem novom svjetskom poretku. Mi bi svi voljeli da je jača, da ima svoje institucije pa bi neke krize drugačije promatrali. Međutim, podsjetio bih na prezentaciju guvernera, neke su nacionalne valute deprecirale više od 30%. Mi smo jedina zemlja ispod pet milijuna stanovnika koja nije ušla u eurozonu, mi smo premali, a ono što je činjenica je da smo mi euroizirana ekonomija. U Hrvatskoj je više od 80% štednje u eurima, dosta smo integrirani u regulativu EU i ekonomija se sve više integrira. Zadnjih godina su eurski krediti bili popularniji. Instrumenti monetarne politike centralne banke su skučeni i naša monetarna politika ne može solirati i biti bitno drukčija od okruženja. Svaki proces uvijek ima dvije strane, ali gledao bih više na prilike našem gospodarstvu da bude konkurentnije i kvalitetnije.

Badurina: S obzirom na specifičnost našeg gospodarstva, i sami smo odlučili ne koristiti neki tečajni intervencionizam i nismo pribjegavali umjetnom formiranju tečaja zbog povećanja konkurentnosti i bilo kojih drugih ciljeva. Stabilnosti cijene kapitala je osnovni temelj razvoja gospodarstva. Pristupanje eurozoni predstavlja logičan slijed takve dosadašnje politike.   Peruško: Kontekst uvođenje eura treba razmatrati u kontekstu pozicioniranja Hrvatske u zapadnu Europu. Mi smo integrirani dio zapadnog svijeta, manjak radne snage je globalni problem i njega treba adresirati na drugačiji način i mislim da je to pitanje onoga što nam dolazi. Ako smo kao društvo prije 30 godina došli do samostalnosti, željeli biti dio zapadnog svijeta, ovo je završetak tog koncepta i pitanje je što je idući korak i kako društvo napraviti konkurentnim da postane atraktivno za useljavanje. Moramo učiniti tri velika koraka – smanjiti doprinose i poreze na plaće i agresivnije prihvaćati izbjeglice iz Ukrajine jer je to sigurno jedan bazen koji će se ovdje stalno naseliti.

Lucić: Slažem se s gospodinom Ribićem da je depopulacija gorući problem, no sama valuta ga ne rješava. Euro čak daje neke prilike da se s jačanjem gospodarstva diže standard i uvođenje valute ne znači da treba odustati od reformi.  Ribić: Ne vjerujem da će naš guverner imati utjecaj u ECB-u, ne zato što on to ne zna. Hrvatskoj trebaju niske kamatne stope, a Njemačka ima visoku inflaciju. Kakve će kamatne stope nositi Europska centralna banka? 16% eura je udio njemačke ekonomije, bit će one kamate koje odgovaraju Njemačkoj, ona će se boriti protiv inflacije. Naš je udio 0,6%. Toliko će biti vrijednost gospodina Vujčić, bez obzira na njegove kvalitete. Krize izbijaju svakih sedam do deset godina, to se redovito događa, tada nam prijeti opasnost ako ne može upravljati i imati vlastitu inicijativu. Izgubljen je instrument fiskalne politike kroz europski semestar. Pretvaramo se u administrativnu jedinicu EU bez mogućnosti da sami utječemo na to. Ako nemamo šansu stići standard zapadne Europe, onda se pitam zašto smo išli u EU. Ja sam to zagovarao, ali sam bio siguran da se to mora dogoditi. Ne može pristati da budemo provincija i da ne dostignemo zemlje koje su nam ideal.

Badurina: Mislim da je naš gospodarski sektor na najbolji mogući način iskoristio priliku pristupanja EU. Siguran sam da će iskoristiti potencijale europske monetarne unije koji se ugledaju od smanjenja nekih transakcijskih troškova, tečajnog rizika. Ulaskom u eurozonu doći će do manjih troškova za sektor gospodarstva, do smanjenja troškova zaduživanja, do povećanja likvidnosti, odnosno veće dostupnosti kapitala koje u konačnici bi moglo pružiti dodatne mogućnosti u segmentu cjenovne politike da bi naši proizvodi bili konkurentniji, kako na jedinstvenom tržištu Europske unije, tako i na svjetskim tržištima. Lucić: Cijela ideja ulaska u Europsku uniju je bolji život, bolji standard dugoročno i osiguravanje trajne opstojnosti naroda koji obitava na ovim prostorima i nekog prosperiteta. To se krije u cijeloj ideji, uvjeren sam da nam ulazak u eurozonu pruža bolje mogućnosti i daje veće šanse da ubrzamo rast. Međutim, bez kontinuiranog provođenja reformi, toga neće biti. Integracije su takve da sve više europskih građana kupuju nekretnine u Hrvatskoj, tvrtke se povezuju. Sa svime time trebalo bi dolaziti do niveliranja standarda. Ne ide brzo, ali ako nastavimo s reformama idemo u dobrom smjeru. Kupnja nekretnina u Hrvatskoj događa se godinama i pojačava se. Vidimo svi da su cijene nekretnina u porastu, to je dobro da se investira, s druge su teže dostupne hrvatskim građanima, ali mi trebamo raditi na poboljšanju standarda hrvatskih građana tako da dostupnost nekretnina jednog dana bude izjednačena.

Više o konferenciji pročitajte OVDJE.