Cijene ulja iz suncokreta novog roda ne bi trebale biti preveliko iznenađenje za potrošače kao što je bio slučaj prošle godine, piše portal politika.rs.

U Srbiji se očekuje dobar urod suncokreta od najmanje 735.000 tona, što je ekvivalent proizvodnje do 350.000 tona ulja, a godišnje se troši 80-100 tisuća tona.

Zalihe prošlogodišnjeg rafiniranog ulja i dalje su visoke, po tvrdnji izvoznika, a Vlada Srbije je prije nekoliko dana izmijenila odluku o izvozu ulja kojom se plasman na druga tržišta omogućava samo proizvođačima.

Izvoz ulja, po izmijenjenoj odluci, dozvoljen je registriranim proizvođačima imajući u vidu da žetva suncokreta počinje sredinom kolovoza, pa je neophodno da se rasterete skladišni kapaciteti, priopćeno je iz vlade.

Kada je riječ o uljaricama, očekivanja su pozitivna i u Europskoj uniji. Prema izvještaju Udruženja poljoprivrednika EU i grupacije Kopa Kogeka, predviđen je prinos od 32,1 milijun tona u EU što je za 8,5 posto više nego 2021., i iznad petogodišnjeg prosjeka od 29,8 milijuna tona za 7,7 procenata.

Kako je prenio portal Agroklub, rezultat je to većih zasijanih površina za jedan milijun hektara u odnosu na prošlu godinu. Prinos suncokreta ostaje stabilan, dok će soje biti više za 9,8 posto. Ranije je najavljeno da će europska industrija ove godine preraditi oko 20 posto više ulja od suncokreta, kako bi stabilizirala tržište, spriječila veće nestašice i smanjila ovisnost od ulje iz Ukrajine koja je najveći svjetski proizvođač. Ipak, stručnjaci napominju da je za predviđanje o krajnjim cijenama još rano jer će one i dalje u velikoj mjeri zavisiti od mogućnosti dobavljanja suncokretovog ulja i zrna iz Ukrajine kao i logističkih uvjeta za dopremanje zaliha u Europu ali to će biti jasnije tek poslije žetve, najranije krajem rujna.

Kada je riječ o drugim ratarskim kulturama, rezultati na europskom tržištu nisu najbolji. Prinosi žitarica u Europskoj uniji će u 2022. biti smanjeni, navodi se u ovom izvještaju. Vremenske prilike nisu išle naruku europskim poljoprivrednicima kao ni ratarima u Srbiji gdje također nećemo imati rekordnu sezonu kada je riječ o žitu.

Ovogodišnju žetvu pratile su velike suše, a procjena je da će ukupna proizvodnja žitarica u državama članicama biti manja za 4,4 posto nego 2021. U odnosu na petogodišnji prosjek zabilježen je pad od 3,8 posto. Kako prenosi Agroklub, površine pod krušnom pšenicom ostale su gotovo iste. Bilo je zasijano 21,7 milijuna hektara. Prošle godine je prinos bio 129,2 milijuna tona, a ove se očekuje tek 123,4 milijuna tona. Najveći pad prinosa se predviđa za durum pšenicu od 14,6 posto u odnosu na 2021.

Prinosi pšenice smanjeni su za oko pet posto zbog suše, a najviše su pogođena područja Španjolske, Francuske, južni dijelovi Njemačke, sjever Italije, ali i ostale zemlje. U uvjetima visokih temperatura i izostanka padavina vlaga u zemlji bila je nedovoljna za formiranje visokih prinosa.

U posljednjem obraćanju Kopa Kogeka pozvala je Europsku komisiju da shvati ozbiljnost situacije i adekvatno odgovori na konkurenciju posebno na tržištu đubriva. Navedeno je da je za ratare sve teže da se bave proizvodnjom žitarica i uljarica i da su pred njima sve veći izazovi. Kako su naglasili, dostupno je sve manje efikasnih sredstava zaštite i ona su sve skuplja. Zbog toga je, upozoravaju, neophodno stvaranje sorti otpornih na klimatske promjene, biljne bolesti i štetočine.