Nužno je da cijena struje za kućanstva i gospodarstvo u Srbiji poraste od 15% do 20%. Cijena plina za kućanstva trebala biti 65% do 70% viša, piše Fiskalni savjet.

U Analizi o strukturnim problemima srpske energetike u svjetlu globalne krize, Savjet ukazuje da je to potreban, ali ne i dovoljan uvjet za ozdravljenje Elektroprivrede Srbije (EPS).

Potiču neracionalnu potrošnju

“Takvo povećanje ne samo što bi zaustavilo trenutačno financijsko ‘krvarenje’ kompanije već je i ekonomski opravdano budući da sadašnja cijena električne energije za kućanstva nije na ekonomski odgovarajućoj razini, a i potiče neracionalnu potrošnju. Pritom, čak i s takvim povećanjem, cijena za kućanstva u Srbiji ostala bi među najnižima u Europi, uz Gruziju i Ukrajinu”, piše u analizi Fiskalnog savjeta.

Kako se ističe u analizi, dosadašnji način vođenja EPS-a ne smije se tolerirati, pri čemu se navodi i da su gubici i krađa struje dosegnuli 12 posto, dvostruko više od zemalja s kojima se Srbija može usporediti.

U analizi se govori i o Srbijagasu, uz podsjećanje da su ukupni gubici EPS-a i Srbijagasa tijekom prošle sezone grijanja iznosili oko milijardu eura.

“Od dosad napravljenih gubitaka oko 500 milijuna eura već je financirao državni proračun dotacijama Srbijagasu. Preostalih 500 milijuna eura platio je zasad EPS, uglavnom uzimajući kredite za likvidnost. Pitanje je, međutim, hoće li i taj dug Elektroprivrede Srbije u jednom trenutku pasti na teret poreznih obveznika jer je trenutačno poslovanje kompanije neodrživo”, navodi se u izvještaju Fiskalnog savjeta.

Novi veliki gubici EPS-a i Srbijagasa mogli bi se dogoditi i sljedeće zime ako ne dođe do brzog i snažnog zaokreta u poslovanju tih kompanija.

Ti gubici u tom slučaju vjerojatno bi bili tek neznatno niži od milijardu eura i ne bi se mogli nastaviti beskrajno dugo jer bi u jednom trenutku postali neodrživi teret, ne samo za te kompanije, već i za javne financije.

Trenutačno je dodatna opasnost za Srbiju to što će stabilna opskrba električnom energijom i plinom i u sljedećoj sezoni grijanja ponovno ovisiti o raspoloživoj infrastrukturi i energentima iz inozemstva, koji nisu zajamčeni.

“Sve ovo moglo se i moralo izbjeći boljim upravljanjem javnim poduzećima prethodnih godina”, navodi se u Analizi o strukturnim problemima srpske energetike u svjetlu globalne krize.

Fiskalni savjet dodaje da cijena plina ovisi o uvoznoj cijeni.

“Cijena plina za gospodarstvo morala bi porasti za oko 75 posto, koliko je skočila u drugim zemljama središnje i istočne Europe još u drugoj polovici 2021. godine, dok je cijena u Srbiji ostala praktično zamrznuta. Zbog takvog poskupljenja plina u regiji održavanje niske cijene za domaće kompanije ekonomski je neopravdano”, navodi Fiskalni savjet.

Privremena državna pomoć

To, kako se objašnjava, zapravo znači da svi porezni obveznici subvencioniraju ekstraprofit kompanija koje imaju znatno niže troškova energenata od konkurencije.

“Samo za pojedinačne kompanije iz energetski intenzivnih djelatnosti, a koje proizvode za domaće tržište trebalo bi razmotriti odobravanje privremene državne pomoći u skladu s europskom praksom. Cijena plina za kućanstva treba porasti za 65 do 70 posto što na prvi pogled izgleda kao veliko povećanje, ali ne bi bio presedan budući da su slične cijene bile od 2013. do 2015. godine. Cijene centralnog grijanja trebale bi porasti u rasponu od 10 do 40 posto ovisno o udjelu troškova plina u ukupnim troškovima toplana”, navodi se u analizi Fiskalnog savjeta.