Tvrtka Srbija ZiJin Bor bakar je u tri i po godine Narodnoj banci Srbije prodala pet tona i 742 kilograma zlata, priopćeno je iz te kompanije, javlja portal b92. Toliko zlata proizvedeno je u jedinoj fabrici za dobivanje zlata u Srbiji koja od 18. prosinca/decembra 2018., kada je kineska ZiJin Mining Grupa zaključila ugovor o strateškom partnerstvu sa Srbijom i preuzela 63 posto vlasništva nekadašnjeg RTB-a Bor.

Znatno povećanje rezervi

Ukupna količina proizvedenog zlata, prema srpskim zakonima, mora se prvo ponuditi Narodnoj banci Srbije, a tek u slučaju da ga središnja banka odbije otkupiti po burzovnoj cijeni Srbija ZiJin Bor bakar mogla bi zatražiti dopuštenje za izvoz zlata.

To se dosad nije dogodilo, što znači da zlato proizvedeno u Boru ostaje u Srbiji, navodi se u priopćenju.

Prema posljednjim podacima Svjetskog savjeta za zlato Srbija je sa 38,1 tonom zlatnih poluga vodeća zemlja u regiji po količinama tog plemenitog metala deponiranog u trezorima Narodne banke Srbije. U prvih šest mjeseci ove godine Srbija ZiJin Bor bakar proizvela je i prodala Narodnoj banci 852 kilograma zlata.

Srbija je u posljednjih šest godina znatno povećala zlatne rezerve i ostvarila skok za osam mjesta na listi Svjetskog savjeta za zlato.

U trezorima Narodne banke Srbije 2016. godine bilo je 17,9 tona zlata, a Srbija je zauzimala 62. mjesto u svijetu. I tada je bila lider u regiji po količini zlata. Na drugom mjestu u regiji je Sjeverna Makedonija sa 6,9 tona zlatnih rezervi, Slovenija sa 3,2 tone i Bosna i Hercegovina koja ima tri tone zlata. Na posljednjem mjestu je Crna Gora sa 1,09 tona, dok Hrvatska nije na listi sto rangiranih zemalja, navodi se u priopćenju kompanije Srbija ZiJin Bor bakar.

Iako se u Boru zlato proizvodi od osnivanja rudnika 1903. godine, službena statistika o dobivenoj količini zlata vodi se od 1938. godine. Od tada do prosinca/decembra 2018., u Boru je proizvedeno oko 160 tona zlata. Evidenciju o proizvodnji zlata su prije 1938. godine vodili Francuzi, jer je rudnik bio u njihovim rukama. Francuska kompanija je u to vrijeme slobodno raspolagala plemenitim metalima, ali postoje podaci da je do 1935. godine iz borskog rudnika izvezeno 16 tona zlata.

Najsigurnija investicija

Stanje je izmijenjeno tek 1934. godine Uredbom o nadzoru proizvodnje i upotrebi plemenitih metala zahvaljujući kojoj je pravo otkupa, i to po cijenama na Londonskoj burzi, dobila Narodna banka Jugoslavije.

Kilogram zlata je 4. srpnja/jula vrijedio 58.119,62 dolara, dok se za finu uncu (31 gram) na Londonskoj burzi plaćalo 1807 dolara. Zlato je, po ocjeni ekonomskih stručnjaka i bankarskih analitičara, najbolja i najsigurnija investicija, posebno u turbulentnim vremenima u cijelom svijetu zbog posljedica ruske invazije na Ukrajinu.