Kombinacija inflacije i povećane potražnje za turističkim putovanjima kumovali su rastu cijena hotelskih usluga po stopama koje najčešće nadmašuju inflatorne, a Hrvatska je tu samo dio globalnog tržišta koje bilježi rast hotelskog smještaja i za više od 50 posto ovisno o destinaciji.

Tako se najveći rast cijena hotelskog smještaja, u odnosu na zadnju normalnu turističku godinu 2019. dogodio u Rimu, Berlinu te Palma de Mallorci, pokazala je analiza britanskog magazina Hotel News Resource, jednog od 10 globalno najutjecajnijih turističkih portala koji posluje u sklopu grupe Nevistas.

Rezultati istraživanja

Analiza je napravljena na temelju njihovih povijesnih podataka o cijenama hotelskog smještaja u vodećim europskim gradovima, uz napomenu da će potražnja kratkoročno do srednjoročno, unatoč uzlaznom trendu inflacije, rasti sve do kraja godine. Uz visoku potražnju, i cijene će nastaviti puzati prema gore, no neizvjesno je što će u cjenovnoj politici donijeti iduća godina.

Uspoređujući prosječne cijene soba od 2019. do 2022., analiza pokazuje da su cijene trenutno znatno više. Cijene soba u lipnju tako su u Rimu rasle 51,4%, Berlinu 50,2%, u Dublinu za 44,5 posto, London je imao porast u prosjeku za 44,3 posto, Barcelona 29 posto, Amsterdam za 12,1 posto, te Pariz za 19,8 posto. Sličan je trend i u vodećim europskim destinacijama ljetnog turizma za lipanj, gdje po porastu cijena u odnosu na lipanj 2019. vodi Palma De Mallorca (+40%), na Ibizi su cijene porasle 30 posto, u Aix en Provence za 21 posto, Montpellier bilježi rast cijena od 14 posto, a grčki Rodos 13 posto. Zadnja službena brojka za hrvatske hotele od 12 posto rasta odnosi se na svibanj, dok se za lipanj i špicu sezone u sektoru spominje prosječan porast između 30 i 50 posto, također ovisno no destinaciji i pojedinom hotelu.

Okolnosti nisu jednostavne. Vanjski čimbenici, gospodarstva koja se brzo otvaraju nakon covida i ruska invazija na Ukrajinu, stavili su veliki pritisak na opskrbne lance. Kao rezultat toga, došlo je do dramatičnog porasta troškova energije i hrane i za hotelijere. Hrvatski hotelijeri okupljeni u Hrvatskoj udruzi turizma izračunali su da bi porast samo cijene električne energije pojeo čitavu lanjsku dobit sektora od milijardu kuna.

Neodržive razine

Stoga, bez podizanja cijena i prihoda po raspoloživoj sobi (RevPar), profitne marže hotela neizbježno bi znatno pale, i to za većinu na neodržive razine, zaključuju analitičari magazina Hotel News Resource, što je u potpunosti u skladu s retorikom domaćih hotelijera.

Također im je važno napomenuti da su troškovi rada za hotelijere znatno porasli u cijelom svijetu, a pogotovo u SAD-u i Europi. Značajno je više slobodnih radnih mjesta nego ljudi koji ih mogu popuniti, što znači da hotelijeri moraju ponuditi veće plaće i ostale nagrade. To dodatno povećava troškove poslovanja – u HUT-u su nedavno otkrili da su troškovi rada u odnosu na 2019. porasli za još 10,1 posto, te su time premašili udjel od 30 posto u ukupnim prihodima kompanija, što se nije dogodilo nikad u povijesti.