Nakon kulminacije ovogodišnje inflacije na 9,3 posto, cijene bi iduće godine trebale usporiti na 4,2 posto, a gospodarski zamašnjak na 3,2 posto, prognoziraju glavni ekonomisti najvećih banaka u Izgledima Hrvatske udruge banaka.

Točnim se pokazalo prethodno očekivanje brzog oporavka nakon pandemije, u obliku slova V, kao i najava da će ekonomija već do kraja 2021. premašiti pretpandemijsku razinu. I u aktualnim Izgledima prevladava slično razmišljanje iako, zbog rata u Ukrajini, ekonomisti redom korigiraju očekivanja inflacije na više i rasta prema dolje.

Kobna neizvjesnost

Dok su još u prosincu u prosjeku očekivali rast od 4,6 posto 2022. uz veoma malu disperziju između pesimističnih 4,4 posto i optimističnih 4,8 posto, sada se očekuje rast po stopi od 3,7 posto, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3 posto, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1 posto koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i balansiranija. Prosječno očekivanje rasta je 3,2 posto uz uži raspon odstupanja, između 3 i 3,7 posto.

“S obzirom na to da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost”, navodi se. Ističu da “neočekivano visoka i dugotrajna inflacija” predviđa glavnu prepreku prelijevanja rasta na realne plaće. Dok bi nominalne trebale porasti 7 posto ove, pa 6,2 posto iduće godine, za oporavak realnih primanja trebat će pričekati kraj ove i početak 2023.. Okruženje na tržištu rada ostaje zategnuto zbog manjka kvalificirane radne snage i rekordno niske nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti mogla bi se smanjiti na 6,7 posto potom dodatno spustiti na 6,2 posto. Podsjetimo, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je rekao da središnja banka očekuje pad realnih plaća u ovoj godini premda bi osobna potrošnja trebala rasti.

U bankama u koje su ‘pospremljeni’ nepotrošeni dohoci, računaju da će osobna potrošnja, uobičajeno najizdašnija sastavnica BDP-a, ipak usporiti zbog inflacije. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i iduće godine dolaze samo od ulaganja koja bi trebala porasti 8,4 ove, potom ubrzati na 9,4 posto iduće godine. Kao i inače, za računicu performansa gospodarstva ključan će biti izvoz kojem se predviđa 9,4-postotni rast.

Pri tom je bitan turizam, statistički uključen u izvoz usluga, koji bi će po svemu sudeći nadmašiti razinu iz 2019. i to ne po broju dolazaka već zbog 40-ak posto viših cijena. Istodobno bi država, barem punjenje budžeta, profitirati od okruženja rasta BDP-a i razine cijena. Ekonomist očekuju smanjenje deficit opće države prema 2,5 posto u 2023. uz pad udjela javnog duga u BDP-u na 72 posto, a po pitanja ‘peglanja’ javnih financija primjetno je suglasje ekonomista.

Slika nije ružičasta

Za razliku opreznog optimizma u bankama, regulator makro sliku ne vidi u toj mjeri ružičasto, posebno ne kako odmiču mjeseci. Vujčić na Dubrovačkoj konferenciji HNB-a u nedjelju rekao da očekuje rast preko 5 posto ove godine, a dođe li do prestanka isporuke ruskog plina, 2023. moguća je i recesija.