Žetva pšenice u Srbiji bit će završena za nekoliko dana, a prinosi su zbog suše manji za oko 30 posto u odnosu na očekivane i na razini su desetogodišnjeg prosjeka od oko 4,5 tona po hektaru, izjavio je za agenciju Betu stručnjak za strna žita Miroslav Malešević. Srbija ove godine očekuje ukupan urod pšenice od oko 2,6-2,7 milijuna tona. Ima površina gdje nije bilo padalina i gdje su prinosi pšenice 2,5-3,5 tona po hektaru, dok su u južnom Banatu i Srijemu prinosi do 8,5 tona, što će popraviti prosjek na razini čitave zemlje. “Pšenica je zbog suše preskočila pojedine faze nalijevanja zrna, ali ima dobru hektolitarsku masu i sadržaj proteina, međutim bit će slabije tehnološke kvalitete. To znači da je zrno sitnije i sadrži dosta proteina u omotaču, ali ne i u sredini zbog čega će biti manje kvalitetno brašno jer neće moći da upija vodu i teže će se razvlačiti tijesto”, rekao je Malešević.

Zbog gnojiva u gubitku

Posljedica je to, ne samo suše, već i neblagovremene prihrane pšenice zbog skupog mineralnog gnojiva. Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut izjavio je da je ulaganje po hektaru ove godine iznosilo 145.000 dinara (oko 9300 kuna), ako je zasijana na vlastitoj njivi. “U te troškove nije uračunata nadoknada za iznajmljivanje zemljišta ako je zasijana na iznajmljenoj zemlji, kao ni amortizacija i zarada poljoprivrednika”, rekao je Kleut. Podsjetio je da je samo izdatak za mineralno gnojivo, zbog astronomske cijene, iznosio 75.000 dinara po hektaru (više od 4800 kuna). Kleut ističe da jedino poljoprivrednici s prinosom od pet tona po hektaru i ako uspiju pšenicu prodati za 35 dinara po kilogramu (2,25 kuna po kg), što je vrlo teško, mogu malo više zaraditi od sume koju su uložili. Svi ostali, ističe, čiji su prinosi niži, neće moći pokriti troškove, a kamoli ostvariti neku minimalnu zaradu. Republički zavod za statistiku Srbije objavio je procjene uroda ratarskih usjeva i voća. Podaci o očekivanoj proizvodnji pšenice, malina i višanja i zasijanim površinama kukuruza, suncokreta i soje napravljeni su na temelju stanja na dan 23. svibnja ove godine. Na temelju stanja usjeva na dan procjene očekuje se proizvodnja pšenice od 3.184.000 tona, što je za 7,5% manje u odnosu na proizvodnju u prošloj godini. Kod proizvodnje malina očekuje se povećanje proizvodnje, u odnosu na prošlu godinu za 4,0%, a kod višanja za 6,0%. U usporedbi s prethodnom godinom, prema stanju na dan procjene, u proljetnoj sjetvi 2022. godine zasijano je više suncokreta (za 18,1%), a manje kukuruza (za 6,7%), šećerne repe (više za 11,9%) i soje (za 0,7%). U odnosu na desetogodišnji prosjek (2012–2021), proizvodnja pšenice je veća za 18,6%, dok je kod zasijanih površina više soje (za 20,9%) i suncokreta (za 23,9%), a manje kukuruza (za 4,0%) i šećerne repe (za 32,2%).

Slovenija kao uzor

Slovenska Agencija za robne rezerve će otkupiti svu pšenicu koju domaći poljoprivrednici proizvedu ove godine kako bi osigurala zalihe hrane i stabilizirala cijene. Otkup pšenice, mjeru koju su poljoprivrednici tražili od vlade, trebalo bi stabilizirati otkupne cijene i indirektno kontrolirati maloprodajne cijene. Uz otkup pšenice, poljoprivrednici će dobiti pomoć od 22 milijuna eura, uključujući subvencije za gorivo, gnojivo i druga sredstva. “Želimo pomoći poljoprivrednicima smanjenjem njihovih troškova, a istovremeno želimo da urod u potpunosti zadržimo u Sloveniji”, rekao je slovenski premijer Robert Golob.

Plan je, objasnio je, da Slovenija dočeka jesen s većim robnim rezervama nego inače, jer dolazi teška zima i treba se pripremiti za to. kupiti pšenicu direktno od poljoprivrednika nego da je kupujemo od trgovaca na jesen i platimo znatno više”, kazao je premijer Golob i najavio da će sljedećih tjedana početi izravne pregovore s uzgajivačima pšenice. Slovensko Ministarstvo poljoprivrede planira i nadgledati cijene 15 proizvoda, što kako je Golob naglasio ne predstavlja regulaciju cijena.

“Cijene neće određivati vlada nego trgovci, a vlada će se pobrinuti da cijene budu slične i javno poznate”, rekao je premijer Golob. U Sloveniji je u lipnju inflacija bila 10,4%, najviša u proteklih 26 godina. Cijene goriva su već neko vrijeme regulirane, ali ovo je prva mjera koja se direktno odnosi na rast cijena hrane.