Još 2020. godine, za vrijeme Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, rodila se inicijativa za održavanjem demografskih konferencija u lokalnim sredinama

Kroz dosadašnje konferencije analizirala se demografska slika u gotovo svim hrvatskim županijama, a koracima inicijative koju je otpočelo Ministarstvo, nastavio je i Središnji državni ured za demografiju i mlade koji će do kraja ciklusa ovim konferencijama obuhvatiti sve županije.

Za vrtiće 1,6 milijardi kuna
Iako popis stanovništva iz 2021. sam po sebi pruža jasniji uvid u trenutna demografska kretanja u Republici Hrvatskoj, on daje i moralnu obvezu svim razinama vlasti analizirati učinke dosadašnjih demografskih mjera, ali i donijeti nove politike i mjere za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske.

Okupljanje predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, stručnjaka iz područja demografije te predstavnika državnih i javnih tijela, koji se sastaju na demografskim konferencijama pod organizacijskim vodstvom Središnjeg državnog ureda, pokazuje se kao dobar potez pri rješavanju lokalnih demografskih izazova, ali koriste i u kreiranju politika na nacionalnoj razini.

Foto: PD

Naglasak je na iskustvu i analizi kao dvama čimbenicima ključnima za ostvarivanje pozitivnih rezultata i njihovu doprinosu u smanjenju regionalnih nejednakosti te podizanju životnog standarda u svim dijelovima Hrvatske.

Središnji državni ured za demografiju i mlade, kao i ostala državna tijela, slušaju potrebe manjih sredina i aktivno rade na novim demografskim ulaganjima i mjerama.

Najbolji primjer toga je najnovije ulaganje u dječje vrtiće putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnoj vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. Ključ demografske revitalizacije svakako leži u učinkovitoj koordinaciji i suradnji među svim razinama vlasti.

Kako objašnjava državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, mjere i aktivnosti vezane uz demografsku obnovu, obiteljsku i populacijsku politiku podrazumijevaju sinergijsko djelovanje svih nadležnih aktera u njihovu kreiranju i provedbi, a sve u cilju dugoročnog poboljšanja demografskih kretanja.

Republika Hrvatska je raznolika i svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave ima svoje specifičnosti te prema tim zahtjevima JLP(R)S-ovi kreiraju mjere. Ove konferencije su mjesta na kojima se ne govori samo o brojkama i statističkim podacima koji su vezani uz demografsku statistiku, već se dotiču i javnih politika od tržišta rada i stambenog zbrinjavanja do predškolskog odgoja i obrazovanja.

”Promocijom demografskih mjera na ovim konferencijama pridonosi se stvaranju pozitivnog okruženja, mijenjanju svijesti te jačanju stava kako cjelokupna populacija može dati svoj doprinos demografskoj obnovi i boljoj budućnosti države.

ŽELJKA JOSIĆ

Nakon posjeta i obilaska svih hrvatskih županija, na jesen je u planu organizacija završne konferencije na kojoj bi se, zajedno sa znanstvenicima, okupili svi dosadašnji sudionici iz različitih jedinica lokalne i područne samouprave”, rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Do sada je održano čak devet konferencija, među njima i one u Svetom Petru u Šumi te Klisu s čijim smo načelnicima razgovarali.

Kako saznajemo od načelnika Općine Sv. Petar u Šumi Maria Bratulića, u proteklih 25. godina, od kada obnaša dužnost načelnika, u svakom razdoblju znali su odgovoriti na izazove koji su tada bili aktualni. Zato njihovi mladi nisu iseljavali već ostaju i zasnivaju obitelji pa danas u osnovnoj školi imaju preko 100 djece na samo 1050 stanovnika.

Možemo ih nazvati primjerom dobre prakse, a nakon održane konferencije spremni su suradnju sa Središnjim državnim uredom i ostalim dionicima iskoristiti za još bolje i učinkovitije djelovanje. Općina su sa samo tri zaposlena djelatnika koja 50 posto poreznih prihoda izdvaja upravo za mjere demografske politike.

”Općina 50 posto poreznih prihoda izdvaja za predškolski odgoj, financijske potpore za rođenje djeteta, stipendije, produženi boravak, nabavu školskog pribora i sufinanciranje djelatnosti dadilja, a od nedavno pokrivamo troškove logopeda za predškolsku djecu, što je u odnosu na mali fiskalni potencijal proračuna općine Sv. Petar u Šumi jedinstven slučaj na području županije i države te zaslužuje da se posebno razmotri u ovim trenucima u kojima se nalazimo”, istaknuo je načelnik Općine Sv. Petar u Šumi Mario Bratulić.

Decentralizacija sustava
Kada govorimo o Općini Klis, najveći izazovi se, prema riječima njihova načelnika Josipa Vetme odnose na prostor dalmatinske zagore na kojem je dostupnost javnih usluga još uvijek na niskoj razini i gdje, zbog dugogodišnjeg trenda iseljavanja, svaka aktivnost i ulaganje nema pokriće u broju korisnika. Pogodnost je, dodaje, njihov položaj, zbog kojeg mlade obitelji traže svojim mir upravo na njihovim prostorima.

Također, ulaganja u predškolski odgoj, školske udžbenike i radne bilježnice, sufinanciranje javnog prijevoza i niza sportskih i kulturnih udruga, te stipendiranje studenata povećano je u proteklom razdoblju za tri puta, s dva na šest milijuna kuna.

Kada je riječ o održanim konferencijama, Vetma kao zaključak iznosi pitanje decentralizacije sustava. Djeca i mladi, ovisno o sredinama, imaju drugačije potrebe te ni rješenja nisu uvijek ista.

”Slijedom toga, mišljenja sam kako brigu o demografskim mjerama treba prepustiti jedinicama lokalne samouprave uz koordinaciju i nadzor centralne države. Ova Vlada je izmjenama niza zakona nama osigurala više prihoda, a mi moramo dati svoj maksimum u provođenju demografskih politika”, zaključio je načelnik Općine Klis Josip Vetma.