Hrvatska je dobila priliku biti europski pokretač digitalnih promjena u zdravstvu – projekt javno-privatnog konzorciji AI4Health “Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu” izvrsno je ocijenjen od strane Europske komisije u sklopu programa Digitalna Europa. Eksperti EK ocijenili su ga s 14 od mogućih 15 bodova.

To znači da bi projekt, čiji je nositelj i koordinator Institut Ruđer Bošković uz pomoć 15 partnera, trebao postati hrvatski EDIH, odnosno Europski digitalni inovacijski hub.

Potpisivanje ugovora s EK očekuje se u trećem kvartalu, a ono će konzorciju osigurati tri milijuna eura u sljedeće tri godine. U tom razdoblju, govori nam Anja Barešić, koordinatorica za partnere s IRB-a, Hrvatska ima priliku pozicionirati se među predvodnike u transformaciji europskih zdravstvenih sustava uz pomoć umjetne inteligencije.

”Cilj nam je da barem dio inovacija temeljenih na umjetnoj inteligenciji zaživi u našem zdravstvu, od čega će najveće koristi imati pacijenti, zdravstveni djelatnici te inovatori”, ističe Barešić.

Anja Barešić, koordinatorica partnera s IRB-a/PD

Četiri tipa usluge
Kako objašnjava, iako imamo “poplavu” inovatora i startupova u području zdravstva, njihova AI rješenja teško pronalaze put do zdravstvenog sustava i praktične primjene i to iz više razloga. Čest izazov je da nemaju gdje testirati inovacije u fazi razvoja, te nedorečenosti legislative oko ulaska AI rješenja na tržište, posebno u sektoru zdravstva gdje su rizici veliki. To bi ovaj projekt napokon trebao promijeniti.

”U hubu za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu koji ćemo uspostaviti, pružat ćemo četiri tipa usluge; testiranje prije ulaganja, pomoć u pristupu izvorima financiranja, usavršavanje vještina i znanja i umrežavanje ekosustava”, objašnjava Barešić. Sve će to biti omogućeno jer se konzorciji sastoji od aktera iz svih sektora nužnih da bi AI zaživio u praksi – znanosti, medicine, industrije i javnog sektora.

Upravo će to, smatra Nina Šesto, pomoćnica ravnatelja Klinike Magdalena i projektna koordinatorica za zdravstvo, biti ključno u digitalizaciji domaćeg zdravstva.

”Najveći pomaci nastaju kada se različiti svjetovi približe, odnosno kada svi sjednu za isti stol, zajednički definiraju prepreke te isto tako pokušaju pronaći rješenja”, navodi.

Pomoćnica ravnatelja Klinike koja duže od 20 godina ima telekardiološki centar te prati pacijente na daljinu kao najveću prepreku značajnije digitalizacije i primjene AI-ja ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu, navodi povjerenje.

”Nove tehnologije i alati moraju steći povjerenje kliničara koji u liječenju pacijenata moraju koristiti te nove digitalne alate. Potrebna je maksimalna transparentnost i jasan pravni okvir”, navodi te dodaje da i Magdalena radi na razvoju vlastite inovacije.

Usred korone lansirali su virtualnu ambulantu, a do kraja godine trebala bi zaživjeti digitalna asistentica Megi namijenjena kroničnim kardivaskularnim pacijentima. Inače, u inicijalnom razvoju Megi sudjelovao je i startup Mindsmiths, osnivača Mislava Malenice koji je i predsjednik CroAI, udruge koja je od početaka dio AI4Health konzorcija te koja je domaćem zdravstvenom sustavu usred korone dala Andriju.

Malenica predviđa svjetlu budućnost projekta na temelju kojega bi Hrvatska mogla postati dijelom digitalne revolucije. Kaže da sektor zdravstva nije slučajno odabran.

‘Možemo biti prvi’
”Kada se AI počeo razvijati mislili smo da će doprinijeti većoj ravnopravnosti u svim segmentima života i društva. No pokazalo se da stvara još veće razlike. I to između onih koji inoviraju i onih koji sjede i čekaju. Odlučili smo da nećemo sjediti i čekati. Okupili smo ekipu stručnjaka iz raznih područja i uvidjeli da je zdravstvo sektor u kojem nedostaju digitalne inovacije te da upravo na tom području možemo biti prvi”, prisjeća se početaka Malenica.

Dodaje i da su problemi u zdravstvenom sustavu u cijelom svijetu realnost te da postoji očita potreba za rješenjima. Bolnički su sustavi sve opterećeniji, a to stvara pritisak i na osoblje i na troškove bolnica.

Rješenja koje pruža AI, prema istraživanju Deloittea, mogu spasiti oko 400.000 života godišnje, uštedjeti oko dva milijuna radnih sati te oko 200 milijardi eura na godišnjoj razini.