Iako su planovi Europske unije, pa tako i Hrvatske kao njezine punopravne članice, već skoro čitavo desetljeće po pitanju energetske tranzicije bili ambiciozni i u prethodnom razdoblju kroz strategiju Zelenog plana, rat u Ukrajini i isključenje Rusije iz zapadnih gospodarskih i energetskih tokova čitavom su procesu dali dodatno ubrzanje.

Cijena energije u zadnjih se godinu dana višestruko povećala tako da su i dosad “preskupe” tehnologije obnovljivih izvora energije postale komercijalno isplative i bez nekih posebnih državnih poticaja. No, kao najveći problem energetske tranzicije, ne samo u Hrvatskoj nego u čitavoj EU, pojavila se birokracija sa svojim dugotrajnim postupcima…

Završena javna rasprava
Zbog toga je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je na razini čitave EU težak ukupno 1800 milijardi eura, kao jednu od mjera predvidio objavu dokumenta o procjeni s preporukama za uklanjanje prepreka i rasterećenje administrativnih postupaka koji ograničavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora.

Taj dokument je u Hrvatskoj upravo završio proces javne rasprave te se uskoro očekuje i njegovo donošenje.

Trajanje administrativnih procedura prepoznato je kao jedna od glavnih barijera razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, obzirom da projekti moraju proći niz administrativnih postupaka koji se vezuju uz različita područja poput prostornog planiranja, koncesija i dozvola, zaštite okoliša, zaštite prirode, priključka na elektroenergetsku mrežu, suglasnosti i dozvola iz područja energetike, te dozvola iz područja graditeljstva, poljoprivrede i državne imovine.

Također, uzimajući u obzir dugotrajan proces razvoja projekata, koji u slučaju većih projekata može trajati i do desetak godina, određene izmjene zakonskog okvira iz bilo kojeg područja mogu negativno utjecati na pokrenute administrativne postupke.

Dugotrajan proces razvoja projekata paralelno prati i razvoj tehnologija obnovljivih izvora energije, koji novim i modernijim rješenjima često, zbog opravdanih promjena tehničkih rješenja, projekte može vratiti na nove procedure ishođenje dozvola.

Prepreka u razvoju projekata OIE ima puno, a u ovom dokumentu su definirane na temelju važećih administrativnih postupaka i iskustava pojedinih dionika u razvoju projekata OIE te su podijeljene u devet ključnih grupa. Prepreke su velikim dijelom nastale i zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta kojima trenutno raspolažu tijela u sustavu.

‘Ako mogu u Austriji…’
Iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, ističu da je Hrvatska u EU jako visoko po preprekama, a Nacrt koji su vidjeli na e-savjetovanju ključne prepreke ne prepoznaje.

“OIEH je, naravno, dao svoje komentare na e-savjetovanju ukazujući na nužnost uklanjanja prepreka, ali na iste prepreke je ukazivao i u svojoj studiji “Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj” koju je izdao lani.

Nalazimo se u energetskoj krizi, nužno je ubrzati razvoj OIE i sve europske zemlje to čine. Koriste i inovativne modele, poput agrosolara, koji kroz sinergiju OIE i poljoprivrede ostvaruju višestruku dobrobit. Ako to prepoznaju i koriste u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, ne vidimo razloga zašto to ne bi bilo moguće i u Hrvatskoj.

Za ubrzani razvoj nužno je, prije svega, ukloniti prepreke u glavama. Neznanje i nerazumijevanje ne mogu biti izgovor! EK je zacrtala u ovoj godini donošenje zakona kojim ide na skraćivanje procedura za OIE projekte s dvije na jednu godinu, a za “go to područja” i na pola godine.

REPowerEU je jasan i nema vremena za čekanje. Kriza nam mora biti prilika za razvoj, a ne izgovor za nečinjenje”, navodi Pokrovac.