Na rang listi glavnih zakonskih promjena koje nastupaju za javno bilježništvo, a to onda znači i njihovu uslugu koju pružaju strankama – građanima i pravnim osobama, predvode novosti koji se tiču velikog, novog iskoraka u području digitalizacije njihovih usluga, zatim one koje se tiču personaliziranih postupaka javnih bilježnika i osiguranja dostupnosti ove službe na cijelom teritoriju države, kao i uz mogućnost povećanja broja prisjednika i savjetnika, te one koje su vezane uz javnobilježničke tarife s naglaskom na ulogu Ministarstva pravosuđa i uprave, ali uz preporuku vezanu za usklađenje nagrade za pružene usluge. I to u skladu s današnjim društvenim i gospodarskim čimbenicima, što bi značilo na više. Navedeno je izlistano analizom provedenih izmjena i dopuna u Zakonu u javnom bilježničku, koje su nedavno stupile na snagu, a koju potpisuje Hrvatska javnobilježnička komora (HJK).

Recentnim unaprjeđenjem zakonske osnove djelovanja javnobilježničke službe u RH dodatno se, naime, uvode napredni elektronički postupci u ovu javnu službu koja inače pruža jamstva pravne sigurnosti uz rasterećenje sudova, prevenciju sudskih sporova, pružanje pravne zaštite građanima i zaštitu javnog interesa.

Osnovne zakonske promjene koje će narednom razdoblju obilježiti rad javnobilježničkih ureda odnose se upravo na nove zakonske odredbe o javnobilježničkoj ispravi u elektroničkom obliku i postupcima koji će se provoditi elektroničkim načinom. Pokazuje to navedena analiza u kojoj se ukazuje i kako se strankama u određenim javnobilježničkim nadležnostima pruža mogućnost alternativnog izbora te korištenja online (videokonferencijskog) ili tradicionalnog (fizičkog) pristupa. Također, HJK će biti zadužena za vođenje jedinstvenog elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku, i kako se navodi. Komora će propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhiva isprava.

Prema analizi, zakonske odredbe o javnobilježničkoj ispravi u elektroničkom obliku i postupcima koji će se provoditi elektroničkim načinom, predstavljaju osnovne zakonske promjene koje će imati najveći značaj za rad javnobilježničkih ureda. Isto tako će navedene odredbe imati najveći značaj i na “primjenu u svakodnevnom radu javnih bilježnika s pravnim i fizičkim subjektima”.

“U javnobilježničku službu uvodi se javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku, uz mogućnost rada na daljinu korištenjem sredstava elektroničke videokonferencijske tehnologije. Riječ je o daljnjem razvoju digitalizacije poslovanja u javnobilježničkim uredima tako da javni bilježnici imaju mogućnost sastavljati isprave u elektroničkom obliku kada je to posebno propisano”, priopćili su iz Komore napominjući da su detaljno propisani postupci prema kojima će morati postupati kada sastavljaju elektroničke javnobilježničke isprave.

Poseban naglasak se stavlja, tvrde, na iznimno visoku i strogu razinu sigurnosti pri sastavljanju isprava, dok u slučaju postojanja sumnje u istovjetnost sudionika javni bilježnik “mora postupak nastaviti osobnim pristupom, tj. fizičkim putem”. Kako za vođenje jedinstvenog elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku u nadležnosti Komore, tako će HJK propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhiva isprava. Novim zakonom se također definira sadržaj ispisane javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku kao prikaz vanjskog obrasca koji sadrži odgovarajući QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ovom izmjenom su detaljno propisani postupci prema kojima će javni bilježnici postupati kada sastavljaju elektroničke javnobilježničke isprave.

Ostale novine su dodatno uređenje postupak oko imenovanja, ali i razrješenja te privremeno udaljenje javnih bilježnika. Ujedno, broj predsjedničkih i savjetničkih mjesta u pojedinom javnobilježničkom uredu je povećan pa tako prema novom Zakonu mogu biti zaposlena do 3 javnobilježnička prisjednika i 2 javnobilježnička savjetnika.
Veliku promjenu donosi članak kojim je izmijenjena dosadašnja odredba o javnobilježničkoj tarifi. Prema novom Zakonu tarifu donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Komore. Iako je stari zakon propisivao kako tarifu donosi Komora uz suglasnost Ministarstva, ta odredba imala je, navodi se, samo formalnopravno značenje, dok je tarifu donosilo Ministarstvo.

U analizi se posebno ističe problem nominalne privremenosti Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, podzakonskog propisa za koji nakon donošenja zakona slijedi usklađivanje, a pogotovo i radi skorog uvođenja valute eura.

Pravilnik je, prema analizi, potrebno osuvremeniti, i to ne samo normativno, već i u skladu s ekonomskim čimbenicima koji su itekako varirali tijekom vremena nakon prvog donošenja tarife 1994. Usporedbom rasta cijena i troškova prema fiksnim javnobilježničkim tarifama, može se utvrditi kako su zapravo tijekom vremena cijene javnobilježničkih usluga pojeftinile za 70%, pa analiza sugerirane samo da podzakonski propisi slijede recentne izmjene Zakona o javnom bilježništvu, već da budu na tragu vremena u kojem se donose te pripadajućih društvenih i gospodarskih čimbenika.