Prema podacima SZO-a 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86. 000 osoba s demencijom, piše Ordinacija.

Iako liječnici još uvijek pokušavaju shvatiti ovu bolesti i razumjeti bolje potencijalno liječenje bolesti, istraživanja su pokazala da dovoljna razina omega-3 masnih kiselina može smanjiti rizik od razvoja ove bolesti i do 49 posto. DHA ili dokosaheksaenoična kiselina je ustvari omega 3 masnoća za koju se zna da ima potencijala kod prevencije raznih bolesti, poput reume, bolesti srca, nekih oblika raka i depresije.

Sad se čini kako može biti dobra prevencija i Alzheimerove bolesti, a tako stoji u nedavno objavljenoj studiji koja se bavila korelacijom između crvenih krvnih zrnaca i DHA i Alzheimerove bolesti.

Dok su sudionici studije imali oko 65 godina i nisu imali demenciju, znanstvenici su otkrili da oni s visokim razinama DHA imaju oko 49 posto manje šanse da će se suočiti s Alzheimerovom bolešću.

Evo kako ovakvo djelovanje omega 3 DHA na manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti komentira dr. Jeff Gladd, specijalist integrativne medicine.

“Omega-3 masne kiseline su jako bitne radi prevencija i olakšavanja upalnih procesa. DHA će smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti tako što će smanjiti neuroinflamacije, ali i smanjiti nakupljanje amiloid-beta plaka u mozgu, a to su dva faktora koja su glavni krivci za Alzheimerovu bolesti”, kaže Gladd.

Dodaje i kako osobe koje unose dovoljne količine ovog suplementa, mogu i smanjiti rizik od razvoja ove bolesti u obitelji. Gladd dodaje kako rizik možete dakle smanjiti i ako jedete namirnice bogate omega 3 kiselinama kao što su losos, sardine… Možete koristiti i kvalitetno riblje ulje.

Prevencija i stil života

Veliki je broj istraživanja potvrdio da je svakodnevna konzumacija voća i povrća odlična za prevenciju Alzheimerove bolesti, među kojim se preporučuju borovnice koje sadrže aktivne tvari, uključujući antocijanine koji pospješuju pamćenje i smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu. Folna kiselina također ima preventivni učinak, a najbolji joj je izvor zeleno lisnato povrće kao što su kelj, kupus i špinat. Kvasac i iznutrice su također dobri izvori folne kiseline.

Istraživanja su pokazala da osobe koje najmanje tri puta tjedno jedu masnu ribu (losos, tuna ili sardine) imaju manji rizik od nastanka Alzheimerove bolesti. Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa.

Također, treba izbjegavati alkohol i pušenje, a svakodnevno se baviti tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta dnevno u kontinuitetu.Mentalnu aktivnost možemo stimulirati čitanjem, rješavanjem zadataka, križaljki te što boljom i raznovrsnijom socijalnom aktivnošću odnosno druženjem.