Novi natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća neće biti raspisan u 2022., doznaje Poslovni dnevnik. Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) poručuju da s ovim program svakako planiraju nastaviti u godinama koje slijede, ali pojašnjavaju da će preduvjet za daljnju objavu javnih poziva biti donošenje Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2022. do 2030. godine.

“Nakon što isti bude predložen od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i usvojen od Vlade RH, Fond će detaljno razraditi uvjete poziva u skladu s odrednicama novog Programa, planirati dostupan budžet te nastaviti sa sufinanciranjem”, odgovorili su nam iz Fonda.

Hladni je to tuš za mnogobrojne zainteresirane vlasnike obiteljskih kuća koji su u ovoj godini računali na sufinanciranje energetske obnove, nakon zadnjeg poziva teškog 390 milijuna kuna raspisanog krajem 2021. (čiji se konačni rezultati tek očekuju). Činjenica da natječaja neće biti zapravo znači da će trebati odgoditi planirane projekte na vanjskoj omotnici ili zamjeni stolarije.

No nadležni tvrde da će Hrvatska uskoro dobiti novi Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje do 2030. Štoviše, prema viđenju nadležnog Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) – to što još nije donesen, iako je još lani nacrt izrađen u širokom krugu sudionika, ne utječe na dinamiku sufinanciranja obnove obiteljskih kuća.

Ministarstvo Ivana Paladine mora izraditi novi Program energetske obnove kuća/R. Anić/PIXSELL

“Građani niti na jedan način neće biti zakinuti za sredstva koja su im namijenjena”, uvjeravaju u tom Ministarstvu pa dodaju:

“Podsjećamo kako je Vlada RH u srpnju 2021. Odlukom o produžetku financiranja u 2021. provedbe Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020., s detaljnim planom za razdoblje do kraja 2020. na osnovu kojeg je FZOEU raspisao i proveo javni poziv krajem 2021., osigurala kontinuitet provedbe obnove obiteljskih kuća”.

Na isti mehanizam, tj. novu odluku Vlade po istom principu ‘oživljavanja’ starog programa, ukazuje i planirano raspisivanje poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća oštećenih u potresu. Riječ je o pozivu planiranom za rujan, u vrijednosti 100 milijuna kuna, čije će se raspisivanje i provedbu omogućiti odlukom Vlade.

Za vlasnike kuća koje nisu oštećene jedna se vrata dakle trenutno zatvaraju, ali druga se otvaraju jer se planirane aktivnosti iz projekata obnove preusmjeravaju u projekte obnovljivih izvora energije.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) i Fond koji će objaviti navedeni poziv, najavljuju da se u rujnu planira objava Javnog poziva za poticanje OIE u obiteljskim kućama. Vrijednost poziva je 50 milijuna kuna, čime se, navode iz Fonda, nastoje upotpuniti ranije provedene mjere energetske obnove.

Ključno je očito razdoblje kroz koje već neko vrijeme prolazi čitav svijet, jer pokazuje da je energetski sektor jedan od najosjetljivijih ii reagira na bilo kakve promjene, a potom ih prenosi, uz nezaobilazne posljedice, i na druga područja.

Pritom je i pitanje hoće li aktualna energetska kriza ubrzati tranziciju prema OIE i time osigurati veću energetsku neovisnost. Hrvatska se odlučila ići smjerom OIE (u svim strateškim dokumentima to je vidljivo), zakonodavni okvir se dodatno uređuje u tom području.

Obnovljivi izvori u energetskoj krizi postaju top tema/Shutterstock

Realizirani projekti
U Fondu tvrde kako u svojim programima aktivno potiču korištenje obnovljivih izvora, pa je u 2020. i 2021., uz njegovo sufinanciranje, realizirano 1068 projekata korištenja OIE. Riječ je o projektima vrijednima gotovo 75 milijuna kuna, za koje su isplatili 49 milijuna kuna, a rezultirali su uštedama oko 3000 t CO2. Od navedenih projekata, 677 je fotonaponskih elektrana za koje je isplaćeno oko 33 milijuna kuna.

Usto, iako su još u postupku obrade zaprimljeni projekti (8495 prijava građana) na navedeni Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pokazuje se i kroz to velik interes kućanstva za OIE: naime, taj poziv je uključivao i financiranje sustava korištenja OIE i tako je odobreno sufinanciranje za 1454 mjere korištenja OIE.

Projekti su to u vrijednosti oko 102 milijuna kuna, za koje je Fond odobrio oko 51 milijun kuna. Od tih projekata, 770 je fotonaponskih elektrana za obiteljske kuće, za koje je osigurano oko 35 milijuna kuna. Usto, za poticanje OIE u 2022. Fond je osigurao i 100 milijuna kuna kroz Javni poziv namijenjen pravnim osobama, objavljen u travnju.

Što se pak tiče Nacrta Programa energetske obnove obiteljskih kuća do 2030., uslijed situacije izazvane ratom u Ukrajini te energetske krize, došlo je i do određenih promjena u preraspodjeli sredstava. Kako navode iz nadležnog resora, u tijeku su konzultacije na razini Vlade RH u vezi navedenog Programa te će nakon potrebnih usklađenja i dogovora isti biti upućen u proceduru usvajanja.

“Samim Programom predviđeno je sufinanciranje obnove obiteljskih kuća, neoštećenih i oštećenih u potresu, nacionalnim sredstvima FZOEU, dobivenim od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u RH”, navode iz Ministarstva graditeljstva.

Uz korekcije na Nacrtu Programa poznavatelji navode i da će za provedbu biti ključna odluka o tome kako će se raspodijeliti sredstva od emisije CO2. To podrazumijeva dogovor između resora graditeljstva nadležnog na energetsku obnovu i resora gospodarstva i održivog razvoja nadležnog za obnovljive izvore energije.

Međutim, Planom korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u RH od 2021. do 2025. (kao i njegovim izmjenama i dopunama), od 2021. do 2025. predviđeno je za mjere OIE utrošiti 1.036.710.120 kuna te za mjere “Povećanje energetske učinkovitosti” 676.051.494 kuna.

Konkretna računica
S tim u vezi iz MINGOR-a ukazuju da je dio predviđenog iznosa već konzumiran kroz provedeni natječaj putem Fonda ‘težak’ 390 milijuna kuna.

U narednom razdoblju navodno će rasti značaj projekata za ublažavanje klimatskih promjena što uključuje i OIE. Osim već dobro poznatih programa, iz Fonda ističu da postoji prostor i za razvoj onih sasvim novih, koji će osim zaštite okoliša i energetske učinkovitosti obuhvaćati i mjere prilagodbe klimatskim promjenama te zaključuju:

“Upravo to je tema kojom bismo se trebali više pozabaviti, osobito s aspekta urbanog planiranja. Sudeći po trenutnoj cijeni emisijskih jedinica, sredstava za projekte će biti dovoljno, a investicije kakve ćemo poticat osigurati će i brojna radna mjesta i bolju kvalitetu života naših građana!”