Donedavno jedan od najprosperitetnijih gradova u Kini koji je postao tehnološko, financijsko i nekretninsko središte zemlje sve je manje poželjno mjesto za pokretanje posla.

Kako piše Reuters, David Fong doselio je 1997. u Shenzen, došavši iz siromašnog sela u središnjoj Kini. U idućih 25 godina stvorio je poslovno carstvo vrijedno nekoliko milijuna dolara proizvodeći cijelu lepezu proizvoda, od školskih torbi do četkica za zube.

Teški trenuci
Ovaj 47-godišnji poduzetnik sada planira novi poslovni iskorak, u proizvodnju internetski povezanih kućanskih uređaja. Međutim, nakon dvije godine koronakrize i epidemioloških ograničenja koja su poremetila dobavne lance i narušila povjerenje potrošača, Fong nije siguran da će njegova kompanija uopće preživjeti.

Prodaja je potonula 40 posto u odnosu na tri milijuna dolara iz 2020. godine. “Nadam se da ćemo uspjeti preživjeti ovu godinu. Ovo su teški trenuci za posao”, kaže Fong. Njegovi problemi nisu izolirani slučaj u Shenzenu. Rapidni razvoj tog grada započeo je 1979. tijekom prvog vala ekonomskih reformi u Kini.

Njima je omogućeno da i privatne kompanije igraju ulogu u državno kontroliranom gospodarstvu. Zahvaljujući tome nekadašnja skupina sela razvila se u jednu od najvećih svjetskih luka gdje je sjedište nekih od vodećih kineskih kompanija iz sektora tehnologije, financija, nekretnina i industrije.

Koliko je grad brzo ekonomski jačao dovoljno govori gotovo nevjerojatni podatak da u posljednja četiri desetljeća stopa ekonomskog rasta Shenzena nije bila manja od 20 posto godišnje. Još donedavno, u listopadu prošle godine, konzultantska tvrtka Oxford Economics procjenjivala je da će Shenzen biti najbrže rastući grad na svijetu između 2020. i 2022. godine.

Međutim, u prvom tromjesečju ove godine ekonomski rast Shenzena iznosio je svega 2 posto. To je najniži rast u 40 godina, ako se isključi prvo tromjesečje 2020. kada je grad bio zaključan zbog zaraze koronavirusom.

Iako je i dalje najveći izvoznik roba u Kini, prekomorske pošiljke pale su u ožujku za 14 posto, ponajviše zbog epidemioloških ograničenja koje su izazvale zaustavljanje rada u luci. Shenzen je dugi niz godina slovio kao najbolje i najdinamičnije mjesto za pokretanje posla u cijeloj Kini.

Sukladno tome, bio je ogledni primjer uspješnosti ekonomskih reformi Pekinga. Predsjednik Xi Jinping nazvao ga je “čudom od grada” prilikom posjete 2019. godine.

No, ako je Shenzen u krizi, to je znak upozorenja za cijelo gospodarstvo Kine, drugo po veličini u svijetu. Grad je poput “kanarinca u rudniku”, ističe Richard Holt, analitičar Oxford Economicsa.

Grad u kojem živi oko 18 milijuna ljudi doživio je niz udaraca, kako na unutarnjem, tako i na inozemnom planu. Primjerice, dva tehnološka diva iz Shenzena, Huawei i ZTE, našli su se na američkoj “crnoj listi” zbog sigurnosnih rizika i ilegalnog transferiranja američke tehnologije Iranu.

Huawei je odbacio optužbe Washingtona, dok je ZTE u ožujku izašao iz “uvjetne kazne” pet godina nakon priznanja krivnje. Još jedan od ekonomskih stupova grada, nekretninska kompanije Evergrande, prošle godine našao se na rubu propasti uslijed tereta golemih dugova od 300 milijardi dolara.

Bosi po trnju
Velike gubitke od ulaganja povezanih sa nekretninama imao je i Ping An Insurance Group, najveći osiguravatelj u zemlji. Čak su i manje tvrtke prošle “bose po trnju”. Američki internetski trgovac prošle je godine proveo veliku istragu kako prodavatelji posluju na njegovoj platformi, što je utjecalo na više od 50.000 trgovaca, pokazuju podaci udruge e-trgovaca grada Shenzena.

Povrh svega toga, Shenzen je u ožujku bio tjedan dana u karanteni što je snizilo domaću potražnju za robom koja se proizvodi u tom gradu.

Za ilustraciju, stopa ekonomskog rasta od 2 posto koju je u prvom tromjesečju ostvario Shenzen upola je manja od nacionalne stope rasta od 4,8 posto. U tom razdoblju za trećinu je pao i broj novoosnovanih poduzeća.

Gradske vlasti u travnju su postavile cilj rasta BDP-a od 6 posto u ovoj godini, no pitanje je koliko je taj cilj ostvariv. “Gospodarstvo Shenzena je u padu i mnogi sumnjaju ima li dovoljno zamaha”, napisao je u svibanjskom eseju Song Ding, direktor državnog think-tanka Institut za razvoj Kine.

Iako službeni komentar iz grada nije došao, gradski oci u neslužbenom razgovoru ističu kako je sve teže održati shenzensko ekonomsko čudo živim.

Možda malo života udahne veliki projekt koji je 6. lipnja objavila novinska agencija Xinhua. U Shenzenu će se izgraditi 20 naprednih industrijskih parkova za telekom i visokotehnološke kompanije na području od 300 kvadratnih kilometara.

U rujnu prošle godine kineska vlada je objavila da će proširiti ekonomsku zonu Qianhai – područje unutar grada – sa 15 na 121 kvadratni kilometar. Međutim, Shenzen sve više gubi na privlačnosti i gradske vlasti to trebaju shvatiti, ističe Klaus Zenkel, predsjednik Europske trgovinske komore u južnoj Kini.

O tome govori i podatak da je u posljednje dvije godine snažno pao broj stranih stručnjaka koji su radili na području grada, sa 3000 na njih 750.