Da su poslodavci “gladni” radne snage već dugo nije novost, no očito postoji i znatan dio zaposlenih koji dodatno žele zaraditi koju kunu više.

Nedavno provedeno istraživanje portala danasradim.hr pokazuje da su i u Hrvatskoj mnogi otvoreni prema dodatnom poslu, jer ponudu za dodatni posao prihvatilo bi čak više od 84% ispitanika.

No, dodaje direktor prodaje navedenog portala Gordan Škorić, većina se ispitanih izjasnila da ne želi “rad na crno”.

Potencijalno rješenje kako brzim povezivanjem zadovoljiti interes obiju strana, a uz poslodavce i radnike na dobitku bi bio i proračun, zapravo je vezano uz pitanje što potiče rad na crno.

Prema inicijativi portala danasradim.hr, Hrvatska bi po uzoru na neke skandinavske države trebala ponuditi rješenje za sve one koji traže dodatni ili honorarni posao u formi jedinstvene digitalne platforme.

Tako bi se jednostavno i brzo regulirao pravni odnos radnika, omogućila transparentnost u obavljanju i obračunu naknada, uz osiguranu informacijsku sigurnost i zaštitu osobnih podataka te obračun poreza za obavljeni rad.

Online platformom omogućilo bi se svim građanima ostvarivanje dodatnog prihoda kroz posao na nekoliko sati tjedno ili mjesečno, a poslodavcima odgovor na kratkotrajne izazove, primjerice kada tvrtka želi angažirati osobu da zimi očisti snijeg, pomogne u voćnjaku ili skladištu tijekom inventure.

Trenutni zakonski okvir
”Imajući u vidu izraženi interes radnika za dodatnim poslom te paralelno veliku potrebu poslodavaca za radnom snagom, RH bi trebala razmotriti nove mjere i digitalna rješenja kojima se nudi odgovor na trenutne izazove, a istovremeno iste bi predstavljale borbu protiv rada na crno.

Trenutno ako radnik želi dodatni posao uz radni odnos koji radi u punom radnom vremenu, treba znati da prema Zakonu o radu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno za obavljanje honorarnih poslova na par sati kada radnik može sklopiti i ugovor o djelu, koji nema ograničenja u radnom vremenu te nema osobine radnog odnosa.

Međutim, kako ne bi više truda potrošili na ugovore nego što sami posao traje, brojni radnici i poslodavci biraju rad na crno, koji je većina ispitanika navela kao glavnu prepreku pri prihvaćanju dodatnog rada”, iznosi Škorić.

Većina ispitanika (80%) trenutno ne radi dodatni posao na nekoliko sati tjedno ili mjesečno, dok je po 7% ispitanika izjavilo da radi npr. putem studentskog ili ugovora o djelu, odnosno autorskog ugovora.

Međutim, 63% ispitanih navodi kako traži dodatni posao,18% je otvoreno za dodatni rad, no ne traže aktivno, a 19% izjavilo je kako ne traže. Ali kada su ih pitali zbog čega ne bi radili dodatni posao, njih 40% navelo je kako ne žele raditi na crno, a približno 21% jer ne žele plaćati dodatni porez.

S druge strane, nešto više od 30% ispitanika izjavilo je da se ne žele odreći slobodnog vremena, a svega 9% ne želi jer smatra kako su im mjesečni prihodi dovoljni.

Signali s tržišta rada u prilog su zaokreta od kažnjavanja ka poticanju radnika i poslodavca na legalan rad, pa po logici tamo gdje postoji interes i volja, postoji i način.

Svjedoci smo, ističe Škorić, kako digitalizacija posljednjih godina zauzima središnje mjesto u kreiranju javnih politika u Hrvatskoj i EU te bi taj trend trebao nastaviti snažno i u svim segmentima društva s ciljem poboljšavanja procesa, uštede vremena i troškova te mogućnostima rada.

Pitanje oporezivanja
”Na portalu danasradim.hr smatramo kako je svaka inicijativa koja uključuje usvajanje ili integraciju tehnologije za poboljšanje i pojednostavljenje poslovnih procesa, korak prema nužnoj transformaciji vladinih odjela i transparentnoj sinergiji istih s tijelima lokalnih vlasti, realnog sektora te građana.

Ovaj naš prijedlog nudi rješenje za nedostatak radne snage te interes građana za ostvarivanjem dodatnog prihoda i samim time rasta prihoda kućanstava, što se može multiplikacijski reflektirati dugoročno na rast osobne potrošnje, ali i promjeni negativnih demografskih trendova”, kaže Škorić dodajući kako bi po stranim uzorima porez u fiksnom iznosu bio uračunat u fakturu za obavljeni posao, a digitalno rješenje bilo bi ograničenog karaktera jer bi se odnosilo samo na radnike koji bi posao obavljali povremeno odnosno na par sati tjedno.

U provedenom istraživanju od 20. svibnja do 3. lipnja sudjelovalo je više od 550 ispitanika. Oko 41% ima srednju stručnu spremu (SSS), visoku pak 21%, a nešto manje od 22% ima status studenta.