Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović, gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija ‘A sada Vlada’. Rekao je među ostalim da je Vlada donijela brojne odluke kako bi olakšala situaciju građanima i gospodarstvu, a uslijed velikog rasta cijene energeneta te velikog inflatornog pritiska, javlja HRT.
Na snagu su od ponoći stupile nove mjere koje bi trebale stabilizirati rast cijena goriva. Ipak, postavlja se pitanje što se može očekivati u tjednima koji su pred nama.
“Možemo znati što će se događati sljedeća dva tjedna. Što će biti nakon toga, mislim da u ovim uvjetima neizvjesnosti to ne može prognozirati. U ponedjeljak smo donijeli odluke o smanjenju trošarina i trgovačkih marži. Produžili smo period u kojem računamo cijene nafte i naftnih derivata, a ta je uredba na snazi idućih 30 dana”, govori ministar, pojašnjavajući odluke koje je Vlada donijela.
Dodaje da će se vidjeti kakva će situacija biti na svjetskim tržištima nafte te da će se onda po tome dalje formirati cijene.
“Išli smo na interval od dva tjedna kako bi išli u korist sugrađanima i gospodarstvu. Cijena je goriva sada niža nego da se išlo na tjedan dana. Ako će cijene goriva na svjetskim tržištima ići prema dolje, onda će i kod nas ići prema dolje”, ističe Filipović smatrajući da, kada se uzmu u obzir sve okolnosti, ljudi mogu biti zadovoljni.
“Neće biti nestašice goriva”
Govoreći o manevarskom prostoru Vlade, ministar kaže da postoji prostor vezano uz trošarine, a da se radi, kada je benzin u pitanju, o 36, 37 lipa po litri.
“Kada govorimo o dizelu, onda je tu prostor nešto manji, oko 16 ili 17 lipa. U izvanrednim okolnostima sve su opcije na stolu, analiziramo i pratimo što se događa na tržištu, a kako bismo mogli adekvatno reagirati. Učinit ćemo sve da budemo uz sugrađane i gospodarstvo”, kaže.
Odgovorio je i na pitanje prijeti li možda i nestašica goriva.
“Naše su zalihe sukladno zakonu, 90 dana za naftu i naftne derivate. Usuđujem se reći da neće biti nestašica. Reakcija distributera ponajprije dolazi jer smo smanjili trgovačku maržu. Dugi niz godina one su bile delimitirane, a mišljenja sam kako u kriznim situacijama svi moraju podnijeti dio svoje odgovornosti, pa i naftne tvrtke te distributeri. Njihova je reakcija takva “jer smo skratili njihove zarade” više nego što postoji stvarna opasnost nestašica”, ističe Filipović.
Na pitanje hoće li se ići i s dodatnim paketima pomoći za one najugroženije, poput primjerice poljoprivrednika i ribara koji su u teškoj situaciji zbog visoke cijene plavog dizela, ministar odgovara:
“Od 1. travnja je Vlada reagirala velikim paketom mjera od pet milijarda kuna. Da nije bilo intervencija Vlade bilo bi većeg povećanja i cijena električne energije, pa kod plina također. Pratit ćemo situaciju i donosit ćemo adekvatne i pravovremene odluke, kao što smo ih donosili do sada”.
“Plan je uduplati kapacitete LNG-a na Krku”
Osvrnuo se ministar Filipović i na pitanje Janafa i distribucije te pitanje LNG-a na Krku.
“Ova novonastala situacija Hrvatsku stavlja u poziciju da možemo postati energetsko čvorište te važan igrač kada je u pitanju energija u ovom dijelu Europe. Janaf se nalazi u situaciji da s postojećim kapacitetima možemo zadovoljiti recimo sve potrebe Mađarske. Kapacitet Janafa 11,4 milijuna tona, Mađarskoj treba 8,1 milijun. Bez ikakvih investicija možemo dobaviti naftu prema Mađarskoj. Janaf uz određene investicija može uduplati te kapacitete. S tog aspekta se nalazimo u dobroj poziciji. Kada govorimo o LNG terminalu, ne postoji europski dužnosnik, kada odem u Bruxelles ili negdje drugdje, a koji ne skrene pozornost na važnost našeg postojećeg LNG-a. To je bio mudar potez Vlade. Plan je uduplati kapacitete LNG-a, da ide na 6,1 milijardi kubika. Kako bi se osigurala opskrba Hrvatske, ali kako bi mogli opskrbljivati Sloveniju, da bi plin mogao ići prema Mađarskoj. Razmišljamo o tome da u dogledno vrijeme plinom opskrbljujemo i BiH”, ističe, dodajući da cijela situacija stavlja Hrvatsku kao ozbiljnog igrača na novoj energetskoj karti Europe.
Novi je paket sankcija prema Rusiji spreman, a radi se o zabrani uvoza nafte. Plin istovremeno, neometano dolazi. U kakvoj je situaciji Hrvatska i je li osigurala energente iz drugih pravaca.
“Što se tiče nafte ona se već sada uvozi iz drugih izvora. Preko Janafa kod nas ne dolazi ruska nafta. Fokus je sigurnost opskrbe energentima u Hrvatskoj. Naše podzemno skladište plina dopunit će se do 1. studenog do 90% kapaciteta. HEP-u je odobreno državno jamstvo da može uzeti kredit od 400 milijuna eura, a kako bi naše bolnice i rodilišta mogli neometano funkcionirati”.
Cijene rastu iz dana u dan, a nastavi li se ovakav inflatorni pritisak, bit će građanima sve teže i teže.
“Inflacija nije problem samo Hrvatske već i cijeloga svijeta. Cijene idu prema gore i treba učiniti sve da bi se ti inflatorni udari na naše gospodarstvo donekle ublažili, ističe dodajući da traže način kako pomoći”, kaže Filipović.
“Brojne prednosti ulaska u eurozonu”
Dodaje da je istina da se zbog cijele situacije usporavaju projekcije rasta, ali da nitko od svjetskih stručnjaka ne smatra da će doći do globalne recesije.
“Doći će do slučaja da će neke zemlje doći u takvu situaciju, ali ne svjetsko gospodarstvo u cjelini”, smatra.
Izvješće o konvergenciji je dobro prošlo, čeka se politička odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu. Koliko će nam to pomoći?
“Ulazak će nam u svakom slučaju olakšati, poglavito kada se radi o kriznim situacijama. Brojne su prednosti kada uđemo u eurozonu. Nestat će valutnog rizika, nestat će i troškovi konverzije. Brojni izvoznici pozdravljaju tu odluku, a i turisti će imati više koristi. Doći će i do povećanja kreditnog rejtinga, kao što su to najavile određene agencije. Samo to povećanje opet se reflektira na kamatne stope i niže troškove financiranja”, tvrdi Filipović dodajući da su troškovi uvođenja eura manji od koristi koje će gospodarstvo imati.
“Vrlo brzo ćemo imati natječaj od dvije milijarde kuna, a koji će biti usmjeren na mikro, male i srednje poduzetnike. Kako bi iskoristili novac da podignu konkurentnost, da digitaliziraju procese, da iskoriste sve što se može iskoristiti u smjeru zelene tranzicije”, kaže.
Što se tiče rezanja parafiskalnih nameta, Filipović kaže da su započeli s tim procesom.
“U nekom razumnom vremenu ćemo sigurno izaći s tim planom, to smo predvidjeli u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka. Moramo raditi reforme, jačati konkurentnosti gospodarstva, olakšavanje poslovanja, to su naši ciljevi i ići ćemo u tom smjeru”, zaključuje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu