Prelazak s kune na euro mogao bi stajati hrvatsko zdravstvo i do 20 milijuna kuna, javlja Jutarnji list. Taj veliki trošak, na koji nitko u zdravstvu nije računao, odnosi se na promjene unutar bolničkog i poslovnog informatičkog sustava u kojem bi se od rujna do kraja prosinca cijene usluga trebale izražavati u kunama i eurima, a potom, nakon 1. siječnja 2023., obrnuto.

‘Predračuni’ koje su dobile od informatičkih tvrtki potpuno su šokirali bolnice visinom iznosa jer za tu namjenu nemaju dodatnih sredstava. Pomoć traže od ministarstava zdravstva i financija te HZZO-a. Također se pokušava otkriti što je to tako komplicirano i skupo da su cijene prilagodbe astronomske.

kvaliteta života

Beroš uvodi novu obvezu za sve punoljetne građane

Primjerice, svaka bolnica trebala bi bolnički i poslovni informatički sustav (BIS I PIS) prilagoditi promjeni kuna u euro, što bi ih moglo stajati od 200.000 do gotovo 600.000 kuna. A riječ je o 62 bolnice. Isto se odnosi i na 49 domova zdravlja i laboratorije, samo što bi cijene trebale biti nešto niže, odnosno od 60.000 do 100.000 kuna.

“Zdravstvene ustanove članice Udruge poslodavaca u zdravstvu obavijestile su nas da su zaprimile traženja pojedinih tvrtki koje pružaju usluge održavanja bolničkog i poslovnog informacijskog sustava za nadoknadu troškova za prilagodbe sustava na euro. Riječ je o prilično visokim iznosima po pojedinoj ustanovi koji, s obzirom na uvjete u poslovanju i cijelu financijsku situaciju u zdravstvu, predstavljaju značajno opterećenje za rad i njihovo poslovanje, što u konačnici može utjecati na kvalitetu usluga pacijentima”, objašnjava dr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.

Dodaje da je riječ o izvanrednom trošku na koji se nije računalo jer potreba prilagodbe sustava ne proizlazi iz traženja zdravstvenih ustanova za uvođenje nekih novih funkcionalnosti, nego iz odluke države o uvođenju eura.

PROPISANA NORMA

Pored obaveznog sistematskog, Beroš priprema novu veliku promjenu u zdravstvu

“Zato držimo da treba pronaći način da se ustanovama pomogne u rješavanju ovog problema kako svaka ne bi morala samostalno pregovarati s pružateljima usluga i sama iz vlastitih sredstava snositi troškove ovog usklađenja jer na to nisu mogle utjecati”, naglašava Jurković.

Ustanove su zatražile razgovor u Ministarstvu financija gdje im je rečeno da zasad ne plaćaju te iznose, negi da svaka ustanova dobro analizira što je potrebno učiniti u informatičkom sustavu te u poslovnom za prelazak na euro i zatraže nove ponude od tvrtki koje im održavaju informatički sustav. U Ministarstvu zdravstva, pak, kažu da ovaj trošak nije bio predviđen u proračunu pa će biti nužno da ga plate same ustanove.