Kada je prije točno sto dana Rusija napala Ukrajinu, malo tko je vjerovao da će Ukrajinci toliko zagristi za obranu, a vojska Vladimira Putina pokazati neučinkovitom, no u međuvremenu sve se promijenilo s odlukom Zapada da pruži pomoći obrani napadnute zemlje i među ostalim sankcijama gospodarski porazi Rusiju.

Sada se više nitko više ne usuđuje ići u procjene koliko će taj rat potrajati, no uzimaju se pesimistične varijante od nekoliko mjeseci, do kraja godine, pa i duže od toga.

No, već u prvom valu, posljedice tog rata osjećaju svi. Nakon dvije godine borbe s pandemijom, rat u Ukrajini ohladio je očekivanja gospodarskog rasta za 2022.

“Na konačne pokazatelje ekonomskog rasta u ovoj, a i u idućoj godini, vjerojatno će najveći utjecaj imati rast opće razine cijena kao posljedice rasta cijena energenata zbog rata i pratećih sankcija, što utječe na cijelo gospodarstvo i može dovesti do inflatorne spirale.

Iako je prema dostupnim statistikama ovisnost Hrvatske o uvozu energenata iz Rusije manja u odnosu na mnoge druge zemlje EU, već je vidljiv pojačan pritisak na rast cijena energenata i rast opće razine cijena u Hrvatskoj.

Pritom je nemoguće procijeniti za koliki je dio rasta cijena odgovoran rat u Ukrajini i prateće sankcije, ali spomenut ćemo procjenu stope inflacije od 3,5% za ovu godinu koju je Europska komisija objavila početkom veljače, dok najnovije procjene Vlade RH govore o rastu cijena u ovoj godini od gotovo 8%”, ističe glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.

Ona ukazuje i na sve češće spominjanje mogućnosti stagflacije, odnosno situacije u kojoj je gospodarstvo obilježeno visokim stopama inflacije u kombinaciji s visokim stopama nezaposlenosti i stagnirajućom potražnjom.

Smanjenju potrošnje pridonosi eksponencijalan rast cijena energije, te poskupljenje hrane. Kao i druge zemlje, i Hrvatska je posegnula za mjerama ublažavanja inflatornih pritisaka.

Ukupna vrijednost tog vladinog paketa mjera je 4,8 milijardi kuna, a najveći dio odnosi se na kućanstva. Mjerama je obuhvaćen i velik set proizvoda na koje je smanjen PDV-a. No, porezne mjere brzo su iščezle iz percepcije javnosti, štoviše, efekti gotovo i nisu vidljivi u konačnim cijenama, a u javnom prostoru sa svakim danom dominiraju nove procjene poskupljenja energije i lančano ostalih troškova.

Očekuje se i da će u drugom dijelu godine uslijediti još jedan paket mjera, a to će, ističe Iva Tomić, itekako djelovati na proračun. Iako je od oko 7 milijuna Ukrajinaca koji su izbjegli u druge zemlje u Hrvatsku do sada ušlo oko 19 tisuća njih, prema prvim procjenama, ona kaže kako će njihov prihvat koštati proračun dodatnih 1,3 milijarde kuna.

Dosad je EU prema Rusiji išla sa šest paketa sankcija, u kojima je isključivanje određenih banaka i tvrtki povezanih s Putinom i njegovim oligarsima, a u posljednjem paketu fokus je na nafti i zabrani uvoza u članice EU, uz izuzetak za Mađarsku, Češku i Slovačku.

Reakcije su podijeljene, s jedne strane jer je Mađarska izolirana od primjene sankcija, a s druge strane, pojedini analitičari upozoravaju i da će tek sada uslijediti veća inflacija. Među kritičarima je i naftni stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Davor Štern, koji, uz uvažavanje namjere da se pomogne Ukrajini, smatra da će EU tek otvoriti Pandorinu kutiju, da će inflacija dosegnuti dvoznamenkaste razine i u razvijenijim zemljama, a ljuti ga što vlast već sada ne priprema stanovništvo na promjenu načina života i racionalizaciju potrošnje energije i energenata.

U Njemačkoj, primjerice, već traje intenzivna kampanja, upozorava se kako smanjiti troškove grijanja i klime u stanovima, kako štedjeti. Jer pravi izazov za energetsko preživljavanje za Zapad će nastupiti na jesen.

Sankcije Rusiji definitivno su pokazale da se isplatila investicija u LNG terminal na Krku, u koji slijedi i daljnje ulaganje/N. Pavletić/PIXSELL

Direktni udari
Promjene gospodarstvo osjeti na svakodnevnoj razini. Rusija i Ukrajina nisu glavna izvozna tržišta, no uoči rata izvoz je počeo rasti, a i uvoz je bilježio pozitivan trend. Na ukupnoj razini, one čine manje od 2 posto ukupne robne razmjene.

Kako će tek sada statistika davati jasnije podatke o padu trgovine, za pojedine tvrtke veći udarac bilo je izricanje sankcija. S jedne strane to je uvoz plina i nafte, ali i slučajevi poput Sberbanka ili Đure Đakovića TEP-a, koji su u međuvremenu riješeni. Sberbank iz kojeg je uslijedilo masovno povlačenje klijenata preuzeo je HPB, a za ĐĐ TEP iznašlo se rješenje kako tvrtku odvojiti od vlasnika koji je na listi sankcija EU.

Naše tvrtke u Rusiji i Ukrajini uglavnom ne osjećaju drastične posljedice u poslovanju. Dijelom je to činjenica da je najvažniji izvoznik farmaceutska industrija, čiji proizvodi imaju nesmetan pristup tržištu, što potvrđuju i u riječkom JGL-u, koji je prisutan i u Ukrajini i u Rusiji.

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, kaže kako je nakon inicijalnog šoka situacija i dalje vrlo teška, ali je i primjetna svojevrsna normalizacija stanja, kakvoj smo na našim prostorima svjedočili krajem 1991.

“JGL nema proizvodne operacije u navedenim zemljama, a naši su napori od samog početka prioritetno usmjereni na naše zaposlenike ondje, među kojima nema hrvatskih državljana, brigu o njihovoj sigurnosti i zdravlju”, ističe Vučić, te zaključuje kako se poslovanje JGL-a odvija u skladu s planovima, a krizu i dalje prate oprezno i široko, te se nadaju da će rat kojemu ne svjedoče samo preko medija, što prije završiti.

Specifična je situacija i solinskog Ad Plastika, koji u Rusiji ima vlastite proizvodne pogone. Na upit što se u proteklih 100 dana promijenilo, predsjednik Uprave Marinko Došen kaže kako je kompanija definitivno u jednom od najizazovnijih razdoblja u svojoj povijesti, ali je i optimist da će dokazati otpornost.

“Kriza nedvojbeno utječe na naše rezultate, posebice zbog tvornica u Rusiji, no dobar pokazatelj je intenziviranje razvojnih aktivnosti naših kupaca na europskom tržištu. U ovom smo trenutku usmjereni na realizaciju postojećih projekata na europskom tržištu, ali i proširenje razvojnih i proizvodnih portfelja.

Time želimo ojačati svoju poziciju razvojnog dobavljača u čemu ćemo vjerujem uspjeti”, kaže Došen, dodajući da, iako su zbog nedostatka poluvodiča još uvijek smanjeni kapaciteti proizvodnje kod pojedinih kupaca, europske tvornice AD Plastika rade u skladu s planovima.

Vedrija strana
Posljednjih tjedana najviše je spominjan slučaj Brodosplita, koji nije uspio regulirati odnose s ruskom bankom, te se okrenuo za pomoć Vladi i HBOR-u, a dok čeka odgovor priprema predstečajni postupak za svoje tvrtke.

Sankcije Rusiji definitivno su pokazale da se isplatila investicija u LNG terminal na Krku, u koji slijedi i daljnje ulaganje, uz pomoć EU, a zahvaljujući kojoj će se odvijati i daljnje ozelenjenje energetskog sektora.

A što se tiče Rusije, već u prvom valu globalne kompanije masovno su digle sidro i prekinule poslovanje, no sankcije Zapada još ne pokazuju drastične negativne posljedice. Ekonomisti procjenjuju da će one imati dugoročne efekte i da će Rusiju isključiti iz globalnih proizvodnih i razvojnih lanaca.