Hrvatska je ispunila uvjete za uvođenje eura i od siječnja 2023. kuna službeno odlazi u povijest. Zeleno svjetlo da Hrvatska postane dvadeseta članica europodručja dala je Europska komisija ocijenivši da su zadovoljeni svi traženi kriteriji.

Obavijesti klijentima

Zakon o uvođenju eura je tu, što donosi industriji i klijentima?

“Utvrđuje se da Hrvatska ispunjava četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je zakonodavstvo u potpunosti kompatibilno sa zahtjevima Ugovora i Statutom Europskog sustava centralnih banaka/ECB-a”, ističe Europska komisija. “U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne faktore relevantne za ekonomsku integraciju i konvergenciju, uključujući kretanja u platnoj bilanci, uključenost tržišta proizvoda, rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura”, napominju u Bruxellesu dodajući da su usvojili prijedloge za Vijeće. “Vijeće će donijeti konačnu odluku o hrvatskom uvođenju eura u prvoj polovici srpnja nakon rasprave u Eurogrupi i Europskom vijeću te pošto Europski parlament i ECB daju svoja mišljenja”, kažu u Bruxellesu.

Da bi uvela euro članica mora zadovoljiti tzv. maastriške kriterije dokazujući da ima kontrolu nad javnim financijama (dugom i manjkom proračuna), da dugotrajne kamatne stope i tečaj bitno ne odskaču od europskog prosjeka te da je sposobna održavati stabilne cijene. Upravo je ovo posljednje izazivalo najviše bojazni jer inflacija divlja. Procijenjeno je da su Malta i Portugal sa svojim neuobičajeno niskim stopama inflacije u prošlih godinu dana ‘outlieri’. Stoga su izbačeni iz računice da infacija ne smije premašiti 1,5 postotka iznad prosjeka tri zemlje s najnižom inflacijom. Tako je Hrvatska s prosjekom od 4,7 posto ‘za dlaku’ proletjela ispod inflatorne letvice postavljene pri 4,9 posto.

Što se ostalih uvjeta tiče, manjak proračuna zadržan je unutar traženih 3 posto (na 2,9 posto), a premda je javni dug sa 79,8 posto daleko iznad dopuštenih 60 posto BDP-a, vraća se na pretpandemijsku putanju pada. HNB je u zadnje dvije godine održao stabilan tečaj kune prema euru koji ni u jednom trenu nije probio granice postavljene tečajnim mehanizom. Isto vrijedi i za dugotrajne kamatne stope koje su u Hrvatskoj na razini 0,8 posto, ostale daleko ispod referentnih 2,6 posto.

Hrvatsko ispunjenje svih kriterija za ulazak u europodručje snažan je korak prema našem pridruživanju europodručju 1. siječnja 2023.Ponosni smo na taj uspjeh, radujemo se svim koristima koje će Hrvatska od toga imati, ali svjesni smo i odgovornosti koju pripadnost europodručju donosi”, kazao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.