Posljedice sankcija uvedene Rusiji nakon agresije na Ukrajinu ipak neće, čini se, izazvati ekonomske štete kakvima su se nadali zapadnjaci kada su ih uvodili. Anketa Reutersa tako pokazuje da će pad ruske ekonomije biti slabiji, kao što bi i stopa inflacije trebala biti niža od očekivane.

Prognoza 18 analitičara, provedena krajem svibnja, predviđala je u 2022. ekonomski pad, o izvozu ovisne rusku ekonomije, za 7,6 posto. Samo prije mjesec dana, dakle krajem travnja, slična je anketa predviđala pad od 8,4 posto.

Prostor za rezanje
I prognoze ubrzanja stope inflacije revidirane su na dolje – s prvotnih 20,5 posto na 16,4 posto. Usporavanje inflacije potaknuto je smanjenom potrošačkom potražnjom te ubrzanom aprecijacijom rublje.

Rezultat je to kontrole kapitala i rekordnog suficita na ruskom tekućem računu zbog visokih cijena izvoza roba i brzog pada uvoza. To bi ruskoj središnjoj banci moglo dati prostora za smanjenje ključne kamatne stope sa 10,5 na 8 posto do kraja godine.

Središnja je banka posljednji put snizila svoju ključnu stopu za 300 baznih bodova na 11 posto na sastanku u svibnju. Sljedeći na kojem bi trebala biti utvrđena nova stopa trebao bi biti održan 10. lipnja.

Također, pokazuju istraživanja, a prenosi Reuters, ruska je proizvodna aktivnost ojačala u svibnju nakon tromjesečnog pada. S&P Globalni indeks menadžera nabave (PMI), koji se koristi kao indikator ekonomske aktivnosti, porastao je na 50,8 sa 48,2 u travnju.

Dizanje indeksa iznad 50 pozitivan je znak za rusku ekonomiju s obzirom na to da je indeks ispod 50 pokazatelj stagnacije, odnosno pada gospodarske aktivnosti. “Sporiji pad proizvodnje, nove narudžbe, zapošljavanje i zalihe nabave pomogli su povećanju sezonski prilagođenog PMI-ja”, objašnjavaju iz S&P Globala.

No, ruska je prerađivačka industrija i dalje pod velikim pritiskom sankcija koje je uveo Zapad zbog onoga što Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom” u Ukrajini, a koja je počela 24. veljače.

Brze promjene
Tako unatoč povećanju PMI indeksa stvarna je industrijska proizvodnja u svibnju nastavila padati, upozoravaju iz S&P Globala. Izvoz je, naime, i dalje u velikom padu s obzirom na to da su ruske tvrtke odsječene od svjetskog gospodarstva te se suočavaju sa značajnim poremećajima u opskrbnim lancima.

Također, piše Reuters, tvrtke muku muče s radnom snagom s obzirom da se broj radnika dodatno snizio prošloga mjeseca. Međutim, raste povjerenje poduzetnika koje je na najvišoj razini od veljače. Kompanije se naime, nadaju ekonomskoj stabilizaciji i višoj domaćoj potražnji u narednim mjesecima.

No, tržišna se očekivanja u nestabilnom i nepredvidivom okruženju, kakvom svjedočimo, brzo mijenjaju. Predviđati ište gotovo je nemoguće. Tome svjedoči i posljednji, šesti, paket sankcija nametnut Rusiji od strane Europske unije, a koji uključuje zabranu uvoza više od dvije trećine ruske nafte koja u Europu dolazi morem.

Ovaj će paket, posve sigurno, dodatno pogoditi rusku ekonomiju koja u velikoj mjeri ovisi o prodaji energenata, osobito Europi. Stari kontinent, naime, za pokrivanje četvrtine svojih potreba Rusiji za naftu dnevno plaća 285 milijuna dolara.

Rusija odgovara da će naći nove kupce. U to ne sumnjamo. Potražnja postoji, no Rusija će sada morati prodavati naftu po nižim cijenama. Sve se to odražava na rublju, čiji je službeni tečaj na dan najave novih sankcija iznosio 63,10 za dolar. Trenutne prognoze govore da će se za godinu dana rubljom trgovati po vrijednosti od 77,82 u odnosu na dolar.