Niz većih ugostitelja u novije je vrijeme ostao zatečen rješenjima Porezne uprave u kojima su im, zbog utvrđenih nepravilnosti u okviru nadzora fiskalizacije, razrezane obveze uplata stotina tisuća, a u nekim slučajevima i po nekoliko milijuna kuna PDV-a u državni proračun.

Dio njih to je nazvao neopravdanom poreznom presijom i udarom na restorane, a resorni ministar Zdravko Marić kaže kako Porezna uprava samo radi svoj posao. Od oko tisuću ugostitelja zahvaćenih pojačanim nadzorom kod njih 800, kaže, nisu utvrđene nepravilnosti.

Koliko će se novca na kraju sliti u proračun po osnovi tih poreznih rješenja, ne zna se, ali zasigurno je riječ o desecima milijuna kuna naknadnih uplata PDV-a. No, to bi svakako moglo biti i upozorenje da i u predstojećoj glavnoj turističkoj sezoni ugostitelji trebaju računati na pojačane aktivnosti poreznih inspektora.

U situaciji kad bi se i pet milijardi kuna težak paket mjera za ublažavanje inflacijskog udara na građane i gospodarstvo mogao pokazati nedostatnim, zbog čega i u Vladi već otvoreno govore o mogućim dodatnim amortizerima za najranjivije skupine, motiva za agilno utjerivanje poreza od “ostalih” sigurno ne manjka.

O tome kolika je poduzetnička grupacija ugostiteljski sektor, odnosno djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, dovoljno je reći da je fiskalizirani promet u njima prošle godine premašio 14,4 milijarde kuna.

Pritom se obično između 50 i 60 posto ubere u četiri ljetna mjeseca, a prošle godine koncentracija prometa bila je i izraženija: više od devet milijardi ili 62 posto cjelogodišnjeg prometa ugostitelja ostvareno je od početka lipnja do kraja rujna.

Budući da je lani prvih nekoliko mjeseci za ugostitelje još bilo pod nemalim utjecajem pandemije i epidemioloških mjera, već u prva četiri mjeseca ove godine prijavljeni promet je u odnosu na usporedivi lanjski znatno povećan (sa 1,55 na više od 4 milijarde kuna).

To samo znači da bi ove godine fiskalizirani promet restorana, kafića i drugih biznisa iz djelatnosti ugostiteljstva mogao premašiti i rekordnu 2019,. s evidentiranih 16,9 milijardi kuna fiskaliziranog prometa.

O recentnom valu poreznih rješenja i negodovanju (doduše, mahom anonimnom) ovećih ugostitelja jučer se pak oglasila i Porezna uprava.

Ukratko, novoutvrđene porezne obveze rezultat su nadzornih aktivnosti koje su uslijedile nakon pojačanog nadzora fiskalizacije provedenog ciljano “na temelju prethodno provedene analize rizika” od početka srpnja do kraja kolovoza prošle godine, s naglaskom na Jadran i Zagreb.

Primjenom suvremenih metoda i IT sustava fiskalizacije radila se provjera izdavanja i evidentiranja računa u realnom vremenu, s ciljem otkrivanja poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise, ali i zaštite odnosno omogućavanja nesmetanog poslovanja urednim poreznim obveznicima”, naglašavaju u Poreznoj. Uz nadzor fiskalizacije na određeni dan nepravilnosti su utvrđene kod 49 posto poreznih obveznika, a kontrole su uključivale i snimanje prometa.

Što kaže porezni nadzor?
Kod poreznih obveznika kod kojih su provedene te nadzorne aktivnosti za srpanj 2021. utvrđeno je povećanje prometa od 18 posto u odnosu na isti mjesec 2019., a za kolovoz je utvrđen 36 posto veći promet. Istovremeno, kažu, kod onih kod kojih nisu provedene nadzorne aktivnosti za srpanj je utvrđeno 7-postotno, a za kolovoz 5-postotno smanjenje prometa u odnosu na iste mjesece predkrizne 2019.

Resorni ministar u recentnom slučaju s ugostiteljima kaže kako Porezna uprava ‘samo radi svoj posao’/I. Kralj/PIXSELL

U priopćenju se usto navodi i da je direktno kroz provedeno snimanje prometa i nadzore fiskalizacije Porezna nadzirala oko 35 posto ili 1,8 od ukupno 5,1 milijardu kuna fiskaliziranog prometa u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića u promatrana dva mjeseca. Slijedom svega, kažu, nastavilo se s provođenjem redovnih nadzornih aktivnosti; od poreznih obveznika tražena je dodatna dokumentacija o ulazu/izlazu robe, normativima, cjenicima i sl.

U konačnici je utvrđeno da su neki od njih evidentirali ulazne račune o nabavci robe (koristili pravo na odbitak ulaznog PDV-a) ali nisu izdavali račune za sve obavljene usluge. “To je direktno utjecalo na značajno nižu operativnu maržu, u nekim slučajevima nižu od marži ostvarenih u veleprodaji, a tim su značajno smanjili prihode/primitke odnosno svoju obvezu PDV-a”, zaključuje se u priopćenju Porezne uprave na čelu s ravnateljem Božidarom Kutlešom.

Na rješenja, dakako, ostaje mogućnost žalbe, ali tek treba vidjeti koliko će se za njima posezati i koliko će ugostitelja procijeniti da su argumenti na njihovoj strani.

Berba PDV-a
Za državu su prihodi od PDV-a u svakom slučaju jedan od važnijih oslonaca. S ljetnom sezonom upravo su zbog značaja rezultata u turističko-ugostiteljskog sektora oni najizdašniji. A unatoč procijenjenom utjecaju smanjenja stopa PDV-a za niz proizvoda (s primjenom od početka travnja), Vlada je ovogodišnje prihode od PDV-a nedavnim rebalansom također korigirala naviše za 1,8 milijardi kuna, na ukupno 62,6 milijardi kuna.

Kako je objašnjeno, projekcija prihoda od PDV-a kao najizdašnije porezne stavke temelji se na očekivanom kretanju osobne potrošnje, turističke aktivnosti, ali i rashoda opće države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi.

Istodobno ta projekcija uključuje očekivane učinke provedenih sniženja stope PDV-a za niz prehrambenih proizvoda na 5 posto, kao i za isporuke i plina odnosno grijanja (trajno prošireno na 13 posto, a do kraja ožujka 2023. na 5 posto).

O snažnom oslanjanju hrvatskog poreznog sustava na poreze na potrošnju, u prvom redu na PDV i trošarine, govore i podaci izneseni u ovaj tjedan objavljenom izvješću Europske komisije. Dok porezi na potrošnju na razini EU čine 10,8 posto BDP-a, kod nas oni predstavljaju čak 18,2 posto bruto domaćeg proizvoda.