Pandemija uzrokovana novim koronavirusom uzdrmala je zdravstveni sustav u Hrvatskoj, ali ne samo u Hrvatskoj, već diljem Europske unije. Izazovi koje je donijela pandemija koronavirusa naučili su nas brojnim stvarima, a neke od njih su zajedničko djelovanje i brza reakcija kao načini sprječavanja posljedica i održavanja zdravlja kao imperativa održivosti bilo kojeg društva.

“Pandemija koronavirusa donijela je niz promjena po pitanju zdravstva u Europskoj uniji, a ona najvažnija je da je sada puno više pozornosti usmjereno na koordinirano i zajedničko djelovanje’’, rekla je u samom početku razgovora o budućnosti Europe i temama zdravlja zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković.

Jača zdravstvena pismenost
Naravno, zdravstvena politika je i dalje u ingerenciji država članica, no segment u kojem se pokazala dodana vrijednost Europske unije je u koordinaciji 27 zasebnih cjelina s ciljem zajedničkog djelovanja u sprječavanju svojevrsnog bujanja koronavirusa. Države članice su udružile snage i komunikacijom s društvom i restrikcijama uspjele utjecati na samu sigurnost življenja u vremenima pandemije.

“Svi se sjećamo kako su stvari išle na početku pandemije. Nastupila je velika potražnja za medicinskom opremom, maskama i respiratorima te je svaka država panično krenula u nabavu materijala. Međutim, onda smo svi skupa shvatili da takav pristup ne funkcionira, da virus ne poznaje granice i da se protiv zdravstvenih ugroza moramo boriti zajedno i koordinirano’’, dodala je Jerković.

Sve što se događalo u protekle dvije godine ojačalo je svijest naših građana o stanju zdravstva u Europskoj uniji, što se očitovalo i na Konferenciji o budućnost Europe.

Jedan od zaključaka konferencije je da smanjimo našu ovisnost o trećim zemljama, kada se primjerice radi o uvozu lijekova i medicinske opreme. Hrvatska farmaceutska industrija je konkurentna i u globalnim okvirima pa se postavlja pitanje: ‘’Zašto ne bismo dio proizvodnje vratili u Europu i zaposlili naše ljude?’’.

Također, građani su sve svjesniji zdravstvene pismenosti – zanima ih hrana koju jedu i stanje okoliša u kojem žive, a poseban naglasak je stavljen na edukaciju mladih ljudi u kontekstu zdravih životnih navika. To je za Hrvatsku iznimno važno jer su naši adolescenti pri vrhu europske ljestvice po konzumaciji alkohola, nikotina i drugim nezdravim životnim navikama.

Nadalje, govori Jerković, građani žele jednak pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama za sve. “Nažalost, mi danas svjedočimo da nije isto kada živiš u Francuskoj ili Njemačkoj i Hrvatskoj. Danas vidimo kako građani zapadne Europe imaju pristup daleko boljim lijekovima, inovativnim lijekovima i tretmanima od onih koji žive u istočnoj Europi’’, istaknula je Jerković.

Prema njenim riječima, jedan Hrvat živi 3 godine kraće u odnosu na europski prosjek, što znači da se kao veliki problem prepoznaje nejednakost.

“Inicijativa europskog plana za borbu protiv raka je stvaranje registra nejednakosti, a to u praksi znači bilježenje nejednakosti u pristupu onkološkoj skrbi u zemljama članicama. Ako se pokaže korisnim, možda je upravo to nešto što bismo mogli iskoristiti u praćenju nejednakosti i kod liječenja ostalih bolesti’’, rekla je Jerković.

Iako se istraživanja o životnom vijeku mogu tumačiti kao postojanje nejednakosti, zajednički zdravstveni sustav još će malo pričekati, a Hrvatska u tom vremenu mora dati sve od sebe da iznutra napravi najbolje što može za svoje građane.

Kako govori državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić, zdravstveni sustav ne možemo odmaknuti od drugih sfera, grana i djelatnosti u državi. Ako nemamo primjerice zajedničku vojsku ili gospodarske grane, ne možemo imati ni zajednički zdravstveni sustav.

Romana Jerkovic, saborska zastupnica/Goran Kovacic/PIXSELL

Kako do kvalitetnijih usluga
“Naravno, ide se u pravcu da se što više ujednači pristup podacima. Zato se razgovara i stvaraju se temelji za stvaranje jednog podatkovnog zajedničkog sustava. To ne znači da će neki liječnik vani imati pristup podacima građana iz Hrvatske pa će moći njihove podatke koristiti kako on hoće, već stvaranje preduvjeta za što kvalitetnije pružanje zdravstvenih usluga, ali i za preventivu, istraživanja i sve ono što su bile manjkavosti, a koje je pandemija koronavirusom pokazala’’, istaknuo je državni tajnik iz Ministarstva zdravstva Silvio Bašić.

Države unutar Europe danas najčešće povezuju dokumenti, odnosno svojevrsne strategije koje unaprjeđuju cjelokupan zdravstveni sustav. Jedna od njih je i farmaceutska strategija za Europu koja je donesena 25. studenog 2020., a usmjerena je na stvaranje regulatornog okvira otpornog na buduće promjene, pružanje potpore industriji u promicanju istraživanja i tehnologija, od kojih će pacijenti zaista imati koristiti kada im je potrebna terapija te bolje funkcioniranje tržišta.

Da je Europska farmaceutska strategija strašno važan dokument, slaže se i direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović. Kako u početku govori Kosanović, ova strategija rasvjetljava sve potencijale i slabosti Europe.

“Ono što Europska farmaceutska strategija prepoznaje je da je za pristup zdravlju, odnosno kvalitetnoj i učinkovitoj zdravstvenoj zaštititi, jedan od temeljnih stupova pristup lijekovima, odnosno dostupnost lijekova koji su sigurni, učinkoviti i cjenovno prihvatljivi. Najveći problem je da učinkoviti inovativni lijekovi zbog cijene nisu dostupni svim pacijentima’’, istaknula je direktorica Kosanović.

U bolnicama u Hrvatskoj dva od tri pacijenta liječena su lijekovima koji su generički ili bioslični, a oni u trošku bolnica čine svega 10 posto.

To je jedan iznimni potencijal unutar kojeg se, dodaje Kosanović, mogu osigurati učinkovite, dostupne i priuštive terapije i što je jako važno, takvim pristupom omogućava se da inovativne i životno važne terapije dođu do pacijenata.

Upravo generički i bioslični lijekovi su oni na koje se mora staviti fokus. Kada je riječ o hrvatskoj proizvodnji, fokus je na izvozu. Hrvatska proizvodi kvalitetne lijekove koje piju pacijenti diljem svijeta, a otprilike 70 posto prihoda farmaceutske industrije ostvari se iz izvoza.

Upravo farmaceutska industrija važan je kotačić cijelog zdravstvenog sustava, a u tom pogledu, ‘’konja za utrku’’ koji potencijalno može utjecati i na zdravstveni sustav cijele Europe itekako imamo. ‘’Životni vijek Europljana je sve duži, a sve zahvaljujući upravo napretku medicine i lijekova. Prema zadnjim podacima od 2002. godine on je 3,3 godine dulji i to omogućavaju upravo lijekovi’’, nadovezala se direktorica za odnose s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović.

Silvio Bašić/PD

Europski plan protiv raka
“Objektivno gledajući ja sam jako zadovoljan s našom farmaceutskom industrijom, ali očekujem da će biti još jača i kvalitetnija. Naši lijekovi su jednako kvalitetni kao lijekovi proizvedeni u razvijenijim zemljama svijeta, stoga moramo podržavati našu farmaceutsku industriju jer je naše tržište njima mali dio tržišta. Oni plasiraju svoje proizvode vani i doprinose koristima naše zemlje’’, dodao je Bašić iz Ministarstva zdravstva.

Stoji da Hrvatska jednako kao i druge farmaceutske industrije diljem Europa ima svoje poslovanje koje se u određenoj mjeri bazira na nekim trećim zemljama, međutim ono što hrvatsku farmaceutsku industriju razlikuje od drugih je što svoju proizvodnju ima na tlu Hrvatske, kako supstanci, tako i gotovih lijekova.

“Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije imala nikakvih problema u opskrbi tržišta lijekovima. U Europi 800 tisuća ljudi radi u farmaceutskom sektoru, u Hrvatskoj od toga 6000. Čak 37 milijardi eura je fond za istraživanje i razvoj kojeg farmaceutske kompanije u Europi ulažu u istraživanje i razvoj, što je oko osam posto njihovih ukupnih prihoda. U Hrvatskoj je to oko 3 posto, a prosjek države je ispod 1’’, osvrnula se Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Lijekovi pomažu u liječenju svih bolesti pa tako i onih najteži kao što je rak. Za borbu protiv raka danas postoji i Europski plan, koji se najjednostavnije rečeno zove upravo Europski plan za borbu protiv raka. Jasno i glasno, riječ je o sveobuhvatnoj strategiji kojom se žele poboljšati sve faze onkološke skrbi; od prevencije i rane dijagnostike pa sve do terapije i poboljšanja kvalitete života oboljelih i preživjelih od ove bolesti.

“Donosi niz inicijativa, ali ono što je vrlo važno, donosi i izdašna financijska sredstva namijenjena državama članicama da unaprijede svoje zdravstvene sustave. Tako je npr. Za Hrvatsku već osigurano 100 milijuna eura za izgradnju onkološke mreže i za kupnju uređaja na odjelima za radioterapiju. Vidimo da plan osim smjernica nudi i vrlo konkretnu financijsku pomoć državama članicama’’, govori Romana Jerković iz Europskog parlamenta.

Iako se u naš zdravstveni sustav i dalje često upire prstom, činjenica je da se trudimo raditi promjene za dobrobit cijelog društva.

Primjerice, jedna smo od četiri zemlje s najrazvijenijim sustavom e-zdravstva. To znači da naš pacijent nije u začaranom krugu, već je sve olakšano sustavom e-uputnica i e-recepta, a to nisu postigle ni razvijenije zemlje od nas.

“Upravo sada radimo jedan projekt, e-transfuzija, a to znači da će sve bolnice biti povezane s transfuzijskim centrima i da će u svakom trenutku 0-24 biti omogućeno adekvatno očitavanje krvnih nalaza’’, zaključio je Državni tajnik Ministarstva zdravstva Silvio Bašić.v

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.