Američko tržište dionica već mjesecima bilježi velike gubitke pa tako glavni referentni dionički indeks S&P 500 od početka 2022. godine do trenutka pisanja ovog članka bilježi pad od 18,2%, dok Nasdaq indeks koji se fokusira na tehnološka poduzeća u istom razdoblju bilježi pad od čak 27,9%.

Ulaganje u dionice stoga se ove godine nije pokazalo pretjerano isplativim za sve koji zaštitu od inflacije pokušavaju pronaći u vlasničkim vrijednosnim papirima, a situacija nije ništa bolja niti u Europi gdje je referentni indeks Stoxx 50 u padu od 16% od početka godine.

Ovo “medvjeđe tržište” predstavlja najduže razdoblje pada dionica još od Velike recesije koja je svijet pogodila prije 14 godina, nakon koje je uslijedilo dugo razdoblje ekonomske ekspanzije i zajedno s tim, rasta dionica.

To je razdoblje došlo kraju na početku pandemije koronavirusa kada se prvi puta u više od 10 godina dogodio značajan pad na tržištu dionica, ali taj je pad bio izrazito kratkog trajanja, budući da se tržište vrlo brzo oporavilo te nastavilo ubrzano rasti sve do kraja 2021. godine.

Razlozi zbog kojih je došlo do pada cijena dionica raznoliki su i postoji ih više te mnogi tvrde kako je do pada došlo zbog takozvane “savršene oluje” visoke inflacije, energetske krize, krize opskrbnih lanaca i geopolitičke nestabilnosti.

No, postoji jedan glavni uzrok koji ide razinu dublje od svega navedenog, a riječ je o precijenjenosti dionica do koje je došlo zbog pretjerano ekspanzivne monetarne politike. U prijevodu, preveliko tiskanje novca kojem je cilj bio oporavak od šoka pandemije dovelo je do situacije u kojoj je veliki dio tog novca završio na dioničkim tržištima, što je umjetno podiglo cijenu mnogih dionica.

Ovaj je efekt bio najizraženiji kod dionica tehnoloških kompanija poput Tesle čija je dionica sa 100 dolara na početku 2020. godine došla na razinu veću od 1000 dolara na kraju 2021. godine.

Neizvjesnost i strah
Stara poslovica kaže da tko visoko leti nisko pada, a upravo tome trenutačno svjedočimo na tržištu dionica. Visoka inflacija koja je neminovna posljedica stvaranja velike količine novog novca ove je godine postala fokus političara i ekonomista diljem zapadnog svijeta.

Iako su još prošle godine središnji bankari govorili kako se radi o “prolaznoj” inflaciji i da se građani ne trebaju brinuti, učinke rasta cijene više nije moguće ignorirati te ih svi osjetimo u svojim novčanicima.

Donositeljima odluka to je postalo jasno tek ove godine i fokus monetarne politike tako je prestalo biti poticanje posrnulog gospodarstva, već je to sada suzbijanje podivljale inflacije.

Američki Sustav federalnih rezervi tako je ove godine krenuo dizati kamatne stope, što je glavni mehanizam kojeg središnje banke imaju na raspolaganju u borbi protiv inflacije. Nova restriktivna monetarna politika dovela je do svojevrsne panike na tržištu dionica koje je naviklo na nepresušni izvor “helikopterskog” novca i rast cijena dionica bez obzira na poslovne rezultate poduzeća čijim se dionicama zapravo trguje.

Dizanje kamatnih stopa često prethodi pojavi recesije koja je, čini se, neizbježna, što također unosi neizvjesnost i strah među ulagače na tržištu dionica koji su počeli svoja sredstva povlačiti na vrijeme kako bi ostvarili zaradu.

Ulaganje u dionice s razlogom se mnogima trenutačno čini rizičnim potezom, ali investitorima je jasno kako je za vlastiti kapital najgora opcija držati ga na bankovnim računima za vrijeme visoke inflacije, budući da novac na taj način samo gubi svoju vrijednost.

Mnogi se stoga okreću drugim oblicima ulaganja koja percipiraju sigurnijima. Dizanje kamatnih stopa dovelo je do jačanja američkog dolara u odnosu na druge valute, što je ulaganje u američke državne obveznice učinilo nešto isplativijima nego što je to bio slučaj proteklih godina.

Još jedan oblik ulaganja na kojega se tradicionalno gleda kao sigurno ulaganje su nekretnine kojima se također okreće rastući broj velikih investitora, što potvrđuje i činjenica da njihove cijene diljem zapadnog svijeta i dalje rastu.

Potražnja za investicijskim zlatom
U ovom je kontekstu bitno spomenuti i plemenite metale kao sve popularniji način ulaganja koji se kroz povijest pokazao vrlo isplativim za vrijeme recesija i razdoblja visoke inflacije.

Potražnja za investicijskim zlatom tako bilježi ogroman porast u svijetu, ali i u Hrvatskoj, unatoč posljednjem padu cijene do kojeg je došlo zbog dizanja kamatnih stopa, što mnogi investitori gledaju kao priliku za povoljno ulaganje u žuti plemeniti metal.

U svakom slučaju, dugi pad dionica koji traje još od početka godine i ne pokazuje naznake zaustavljanja unio je dovoljnu razinu neizvjesnosti na tržište, što je mnoge investitore okrenulo alternativnim oblicima ulaganja u potrazi za ostvarenjem prinosa u razdoblju inflacije i recesije.

Hoće li se pokazati da su investitori koji su se povukli iz dionica bili u pravu, pokazat će vrijeme.