Novo istraživanje pokazalo je da potpora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) vlasnicima zemljišta koji nisu aktivno uključeni u poljoprivredu imala negativan utjecaj na agrarne zajednice. Istovremeno, EU nastavlja gubiti poljoprivredne proizvođače alarmantnim tempom, piše Euroactiv.

Istraživanje  Budućnost europskog modela poljoprivrede koje je nedavno predstavljeno u Europskom parlamentu, obuhvatilo je strukturne trendove europske poljoprivrede u pet regija. Razlozi pada broja farmi isti su u svim regijama, oni su ekonomski, socijalni i strukturni, te u manjoj mjeri okolišni.

Poljoprivredna proizvodnja

Podatak koji je još jednom pokazao razmjere ranjivosti domaće poljoprivrede

Među zaključcima je navedeno da je ZPP potpora potaknula nastajanje takozvanih ′kauč′ poljoprivrednika, odnosno vlasnika zemljišta koji nisu aktivni poljoprivrednici, Proizvodno nevezana plaćanja, uključujući izravnu potporu poljoprivrednicima doprinose ovom fenomenu.

Pretjerano visoke cijene zemljišta

Iako ta plaćanja po površini zemljišta imaju pozitivan učinak jer vlasnike odvraća od prodaje zemljišta, ona ipak potiču ′kauč′ ponašanje poljoprivrednika.

Zbog takvih raste ogorčenost aktivnijih poljoprivrednika, koji smatraju da EU politika koči razvoj i konsolidaciju gospodarstava te nema velikog utjecaja na sigurnost hrane.

To je razlog i rasta cijena zemljišta, koje su  pretjerano visoke i dovode do pojave špekulativne kupovine. Zato se u provedenom istraživanju zaključuje da su EU potpore indirektno negativno utjecale na ruralne zajednice.

Mala gospodarstva nestaju 

Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji posljednjih je godina strmoglavo pao za 32 posto, s 15 na 10 milijuna gospodarstava i tome se ne nazire kraj u bliskoj budućnosti.

Štoviše, podaci pokazuje da bi do 2040. godine mogla izgubiti još 6,4 milijuna farmi i svesti njihov broj na 3,9 milijuna u cijeloj Europskoj uniji. To je pad od 62 posto u odnosu na 2016. godinu.

Zabrinjavajuće je što mala gospodarstva nestaju velikom brzinom. Njihov broj je manji za 38 posto, dok je istovremeno porastao broj velikih koji posjeduju više od 50 hektara zemljišta i to za sedam posto.

Razlog ovog zabrinjavajućeg pada broja malih gospodarstava vezan je uz veličinu posjeda i rascjepkanost, u tržišnim uvjetima koji favoriziraju intenzivnu proizvodnju na velikim gospodarstvima.

cijene otišle u nebo

Dokaz da nigdje više nije jeftino: Koliko jaja, meso, ulje i gorivo plaćaju susjedi?

Podaci ovog istraživanja zabrinuli su EU parlamentarce, koji kažu da je velika ekonomska kriza sigurno utjecala na pad broja gospodarstava, te da je COVID kriza samo poduprla taj pad. Europska komisija mišljenja je da su najranjivija poljoprivredna gospodarstva srednje veličine, dok su ona manja istovremeno ekonomski manje ovisna.

Međutim, i ova studija, kao i brojne dosadašnje pokazuju da gospodarstva manje veličine ne iskorištavaju dovoljno prednosti ekonomije razmjera, niti ulažu u mehanizaciju, navodnjavanje, automatizaciju i pristupe tržištima.

Poljoprivrednici sve stariji

Još jedan problem sveprisutan u regijama EU je starost poljoprivrednih proizvođača.

Više od 31 posto svih gospodarstava vode poljoprivrednici stariji od 65 godina, dok je mladih samo 6 posto. Upravo je stoga  generacijska obnova fokus reforme ZPP-a u novom programskom razdoblju od 2023-2027. godine.

Međutim, prema riječima predstavnice udruge Obnovimo Europu nema dovoljno mjera za privlačenje mladih ljudi u poljoprivredu.

“Trebamo pogurati mlade i ohrabriti ih na inovacije”, kazala je Elsi Katainen, zazivajući veću fleksibilnost koju zemljama članicama treba omogućiti kako bi to učinile.

Desničarski predstavnik Europskog parlamenta Gilles Leberton, istaknuo je ekonomski faktor kao onaj koji odvraća buduće poljoprivrednike, te poručio da u nekim strateškim planovima zemalja članica nema dovoljno fokusa na razvoj politika cijena. On naglašava da je potrebno promovirati poljoprivredu kao tržišni posao.