Finsko gospodarstvo može mnogo više izgubiti u odnosu na švedsko kada je riječ o ekonomskim vezama s Rusijom koje će pristupanje tih dviju država u NATO savez zasigurno pogoršati.

Kako piše Deutsche Welle, podaci UN Comtrade baze podataka pokazuju da je prošle godine Švedska izvezla robe u Rusiju u vrijednosti 2,49 milijardi dolara, što je tek 1,3 posto ukupnog izvoza te skandinavske države. Uvoz je 2020. vrijedio 1,2 milijarde dolara.

Švedska mnogo sigurnija
Niska ovisnost o uvozu iz Rusije posljedica je energetske neovisnosti s obzirom da većinu potreba za energijom Švedska zadovoljava iz vlastitih izvora. Mogući problem za tamošnje gospodarsttvo mogla bi biti inflacija, no ekonomisti smatraju kako je Švedska većinom imuna na bilo kakvo pogoršanje trgovinskih veza s Rusijom.

S Finskom je ipak malo drugačija situacija s obzirom da je Rusija njezin treći po veličini trgovinski partner, nakon Njemačke i Švedske. Finska je prošle godine u susjednu Rusiju s kojom dijeli 1300 kilometara granice uputila 5,4 posto svog ukupnog izvoza vrijednog 68,8 milijardi eura.

Istovremeno, iz Rusije je pristiglo gotovo 12 posto ukupnog finskog uvoza od 72,7 milijardi eura. K tome, ruske kompanije imaju vrlo važnu ulogu u ključnim sektorima finskog gospodarstva, poput industrije papira, ali i u dobavi energije.

Unatoč europskim sankcijama uvedenima 2014. zbog ruske aneksije ukrajinskoga poluotoka Krima te ruskog odgovora, Finska je održavala ključne komercijalne veze s golemim susjedom gdje posluje mnoštvo finskih kompanija. Prema podacima iz 2019., finske kompanije imale su u Rusiji 295 podružnica koje su ostvarile promet od 6,5 milijardi eura.

Zauzvrat, ruske kompanije u Finskoj su imale tek 20 podružnica koje su zapošljavale 740 zaposlenika i uz prodajne prihode od 3,2 milijarde eura. Koliko su snažne ekonomske veze dviju država pokazuje i podatak o poremećaju nakon uvođenja sankcija EU-a Rusiji u ožujku.

Sankcije su prouzročile veći pad bilateralne trgovine između Finske i Rusije nego propast Sovjetskog Saveza početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, kazao je Reutersu direktor statistike finske Carine, Olli-Pekka Penttila.

On ističe kako postoji i reputacijski rizik za kompanije koje se povlače iz Rusije. Primjerice, rafinerija Neste zamijenila je dio ruske sirove nafte sa naftom iz Norveške. Prerađivači drveta UPM i Stora Enso prestali su kupovati ruske trupce. Za ilustraciju, lani je 10 posto sirovine za preradu drva u Finskoj dolazilo iz Rusije.

Zaustavljena trgovina
“Sankcije i dobrovoljni bojkot zaustavili su gotovo cjelokupnu trgovinu”, kaže Pasi Kuoppamaki, glavni ekonomist u Danske Bank. “Većina posljedica negativna je za finsko gospodarstvo. Mnoge izvozne kompanije trebaju pronaći nova tržišta, za što će trebati vremena s obzirom da se oporavak od pandemije suočava s preprekama”, dodaje Kuoppamaki.

Pozitivna je stvar što će porasti potrošnja domaće sirovine, što posebno važi za drvnu i papirnu industriju, smatra taj ekonomist. Energetika je posebna glavobolja za Finsku.

Statistika pokazuje da je prošle godine Finska zadovoljila iz Rusije 34 posto ukupnih potreba za energijom. Osim što uvozi 80 posto potreba za naftom iz Rusije, Finska je o toj državi ovisna i u pogledu uranovog goriva za nuklearne elektrane.

To je poseban problem ako se zna da je Finska najveći potrošač energije u EU, a polovicu energije troši industrija. Zbog hladne klime četvrtina energije u Finskoj se troši za grijanje, a dodatnih 16 posto troši se u prometu. Iako je udjel plina u energetskom miksu svega 6 posto, on je vrlo važan industriji.

Ministar gospodarstva Mika Lintila izjavio je kako će učinak na finsku ekonomiju u slučaju prestanka isporuke ruskog plina biti gori nego u slučaju zaustavljanja isporuka nafte. “Bio bi to vrlo težak udarac finskoj industriji. Govorimo o tisućama radnih mjesta”, kazao je ministar. Kako bi snizili rizik prestanka opskrbe, Finska i Estonija početkom travnja odlučili su unajmiti plutajući LNG terminal koji će biti smješten uz finsku obalu.