Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine svojim pozivom na sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada koje nisu oštećene u potresu dobilo je potvrdu koliko su građanima, suvlasnicima dotrajalih zgrada kao i njihovim upraviteljima, važni ovi projekti koje EU sufinancira.

Usto, Ministarstvo financija dobilo je potvrdu da je u cijelosti funkcionalan novi sustav eNPOO koji je Fina izradila za zaprimanje prijava i obradu projektnih prijedloga koji se financiraju putem NPOO-a, a služi i za izvješćivanje EK.

Realizirani prvijenac
Prvi je to poziv koji je u novom sustavu realiziran. Očekivalo se da će interes biti veći od alokacije, posebice zato što je mnoštvo već zgotovljenih projekata bilo spremno za poziv koji je zbog pandemije odgođen 2020.

Već nakon 16 minuta Poziv je obustavljen jer su prijave dosegle 200% raspoložive alokacije. Rezultat je to i mogućnosti unošenja projektnih prijedloga putem sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima od 25. travnja, a ukupno je, kako navode iz resora graditeljstva, zaprimljeno 235 projektnih prijedloga u vrijednosti 600 milijuna kuna

Objavljeni poziv je “hibrid”, tvrde da se ne radi o pozivu u kojem se sredstva dodjeljuju ovisno o datumu i vremenu zaprimanja nego se projektni prijedlozi zaprimaju do trenutka kada iznos prijava dosegne 200% alokacije, a najkasnije do 1. kolovoza 2022.

Zatvaranje ovakve vrste poziva je moguće i unutar nekoliko dana, a i u 2-3 mjeseca, sve ovisno o dinamici pristizanja prijava.

Ovaj poziv će se provesti tako da se prvo napravi ocjena kvalitete prijava i formira rang-lista s obzirom na ostvaren broj bodova. Najveći broj bodova donose uštede energije, što je i cilj energetske obnove.

Sredstva će se dodjeljivati projektima s najvećim uštedama energije: rang-lista se ne formira po redoslijedu zaprimanja, nego po kvaliteti projektnih prijedloga, te navode da je tako omogućeno da projektni prijedlog koji je zaprimljen pod rednim brojem 200. bude prvi na ljestvici jer ima najveći broj bodova i udovoljio je ostalim kriterijima.

Može se dogoditi i da projektni prijedlog zaprimljen kao prvi zbog premalog broja bodova ne bude odabran za sufinanciranje.

“Sredstva još uvijek nisu podijeljena”, stoji u njihovom odgovoru. “Apeliram na državu da prepozna ulaganje u toplinsku izolaciju zgrada kao metodu najbrže potrošnje uloženog novca radi velike uštede energije, jer je 300 milijuna kuna ekvivalent za oko 150 zgrada u cijeloj zemlji, a interes je nekoliko desetaka puta veći nego što je novca.

Najveći efekt u energetskim uštedama može se postići energetskom obnovom višestambenih zgrada”, kaže upravitelj Davor Petračić iz karlovačke tvrtke Petračić-projekt koji je uspio prijaviti 17 zgrada, odnosno 17 projektnih prijedloga.

Kreće velika nervoza
Što očekuje prijavitelje pokazat će se kroz postupak procjene projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom, pa stoga već kreće na terenu velika nervoza koja je naročito potencirana ne samo velikim brojem kandidata – s obzirom na činjenicu da će mnogi prijedlozi otpasti nakon što se dosegne 300 milijuna kuna alokacije, već i zato što se prema nekima radi o zadnjem grantu.

Međutim, u tijeku je programiranje, kako navode, za novo višegodišnje financijsko razdoblju 2021.-2027. u okviru kojeg će također biti osigurana EU sredstva za energetsku obnovu višestambenih zgrada.

Većina suvlasnika ne može osigurati vlastita sredstva, pa stoga dodatno jačaju potrebe i za drugim mogućnostima financiranja u smislu povoljnijih kredita (1% kamata) ali uz mogućnost otpisa 50 posto iznosa glavnice u slučaju postignutih ušteda.

Inače, otvara se među ostalim pitanje kod aktualnog natječaja što s višestambenim zgradama za koje je izrađena projektna dokumentacija, a koja neće biti prihvaćena, budući da se izrada projektne dokumentacije isto sufinancira.