Izborom tek druge premijerke u modernoj francuskoj povijesti, predsjednik Emmanuel Macron okreće vladu prema lijevom dijelu političkog spektra, ocjenjuju inozemni analitičari.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je na čelo vlade imenovao dosadašnju ministricu rada Élisabeth Borne, objavila je Elizejska palača.

Prva nakon Cresson
Njezino poznavanje rada države i francuskih sindikata predsjedniku će biti korisno u provođenju reformi, uključujući i njegovo sporno predizborno obećanje – podizanje dobi za umirovljenje.

Édith Cresson bila je dosad jedina žena koja je obnašala dužnost premijerke, od 1991. do 1992. za vrijeme socijalističkog predsjednika Françoisa Mitterranda. Inače, Cresson je nedavno izjavila kako će bilo koja žena koja bude izabrana za premijerku trebati “mnogo hrabrosti” kako bi se suočila s francuskom “mačističkom političkom klasom”.

Macron, koji je za predsjednika ponovno izabran u travnju, za poziciju premijera tražio je nekoga s iskustvom u radu sa zelenim i socijalnim politikama, kako bi pokazao da je čuo frustracije glasača koje su iskazali slabim odazivom na izbore i visokim postotkom danim krajnjoj desnici i krajnjoj ljevici.

U skladu s tim, brojni su očekivali se da će Borne dobiti posao. Financial Times prenosi mišljenje francuskih političkih analitičara koji smatraju kako imenovanje Borne može značiti kao potez koji bi trebao poništiti kritike da Macron politički skreće udesno, kako se ocjenjivao njegov prvi mandat.

Podsjetimo, prva dva premijera koje je izabrao predsjednik Macron, Édouard Philippe i Jean Castex, bili su članovi strane desnog centra Les Républicains.

Koliko će biti zahtjevna dužnost koju je prihvatila Élisabeth Borne ovisit će od ishoda parlamentranih izbora zakazanih za sredinu lipnja te uspjeha Macronove stranke novoga imena Renaissance.

Naravno, najbolji bi ishod bio kada bi Renaissance osvojila većinu mjesta u Nacionalnoj skupštini čime bi vlada mogla provoditi zacrtane reforme bez otpora oporbe. Trenutne ankete pokazuju da bi se to moglo i dogoditi.

Naime, Macronova strana u koaliciji s partnerima mogla bi osvojiti najmanje 310 od ukupno 577 zastupničkih mjesta. S druge strane, i lijeva koalicija koju predvodi predsjednički kandidat Jean-Luc Mélenchon također je u zamahu.

Inače, Mélenchon je izjavio kako ne smatra Borne političarkom ljevice te je njezino imenovanje ocijenio “pokušajem političke prijevare”. Prema njegovom mišljenju, ona je jedna od glavnih figura koje su unazadile radnička prava što simbolizira “makronizam”.

Tri resora
Krajnje desna stranka Rassemblement National koju vodi Marine Le Pen također se nada da će osvojiti dovoljno mjesta kako bi blokirala Macronovu agendu. Prije nego što se pridružila Macronovoj stranci i vladi 2017. godine, Élisabeth Borne dobar dio karijere provela je u socijalističkom taboru, uključujući i nekadašnjeg premijera Lionela Jospina.

U proteklih pet godina obnašala je dužnosti ministrice prometa, a nakon toga zaštite okoliša te na kraju je preuzela resor rada. Tijekom mandata ministrice rada Borne je sa skupinom sindikata ispregovarala nepopularnu reformu o osiguranju za nezaposlene.

To bi joj iskustvo trebalo pomoći u oživotvorenju jednog od najvećih predizbornih obećanja predsjednika Macrona – podizanju dobi za umirovljenje sa 62 na 64, odnosno 65 godina kako bi se poboljšalo stanje francuskih javnih financija.

Predsjednik je tu reformu pokušao provesti još u prvom mandatu, ali se suočio s žestokim otporom “Žutih prsluka”. Izbijanjem pandemije ta je reforma skinuta s dnevnog reda.