Cijena pšenice dodatno je skočila na međunarodnim tržištima, nakon što je Indija uvela zabranu izvoza osnovnih žitarica. Indeks cijena pšenice porastao je za 5,9 posto u Chicagu, što je najviše u zadnja dva mjeseca.

Indijska zabrana izvoza uslijedila je nakon što je toplinski val posušio usjeve pšenice u toj zemlji te podigao domaće cijene na rekordno visoku razinu, piše BBC.

Samo dogovorene količine
Cijena mnogih proizvioda – od kruha i kolača do rezanaca i tjestenine – porasle su zadnji mjesec, kako su skočile i cijene pšenice na svjetskim tržištima roba. Indijska vlada priopćila je da će i dalje dopuštati izvoz zemljama s već dogovorenim izvozom i onima koje zatraže opskrbu “kako bi zadovoljile svoje potrebe za prehrambenom sigurnošću”, prenosi BBC.

Vladini dužnosnici također su rekli da zabrana nije trajna i da bi se mogla revidirati. Indijsku odluku kritizirali su ministri poljoprivrede skupine sedam velikih gospodarstava G7 koji se sastaju u Njemačkoj.

“Ako svi počnu uvoditi ograničenja izvoza ili zatvarati tržišta, to bi pogoršalo krizu”, rekao je njemački ministar hrane i poljoprivrede Cem Ozdemir. Iako je Indija drugi najveći svjetski proizvođač pšenice, prije nije bila veliki izvoznik jer se većina njezinih usjeva prodaje na domaćim tržištima.

No, ukrajinski izvoz pšenice pao je nakon ruske invazije. Uz suše i poplave koje prijete usjevima u drugim zemljama koje imaju snažnu proizvodnju, trgovci robom očekivali su da će zalihe iz Indije nadoknaditi dio manjka. Prije zabrane, Indija je ove godine namjeravala isporučiti rekordnih 10 milijuna tona pšenice.

Prije samo tjedan dana visoki dužnosnici iz indijskog ministarstva trgovine rekli su da su optimistični u pogledu povećanja izvoza pšenice iz zemlje kako bi se zadovoljila globalna potražnja. Ponovili su izjavu premijera Narendre Modija da je “Indija spremna nahraniti svijet”.

No, došlo je do zaokreta. UN je priopćio da su globalne cijene hrane u travnju lagano pale, ali su i dalje gotovo 30 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Rastuće cijene hrane, zajedno sa skokom cijene energije, potiču inflaciju.

To je natjeralo glavne središnje banke, uključujući američku i britansku, da podignu kamatne stope u pokušaju obuzdavanja rasta cijena. No to je s druge strane izazvalo zabrinutost da bi veći trošak zaduživanja mogao utjecati na globalni gospodarski rast, a neki stručnjaci upozoravaju na recesiju.

Sve ozbiljnija situacija
Međutim, situacija sa hranom u svijetu sve je ozbiljnija, s obzirom na znatno smanjenje izvoza žitarica iz Ukrajine u kojoj bjesni rat. Egipat, Kenija, Južni Sudan, Libanon i mnoge druge zemlje ovise izravno ili neizravno o ruskom i ukrajinskom izvozu, pa bi rat u Ukrajini mogao potaknuti glad i izbjegličke valove širom svijeta, a posebno u siromašnim zemljama, objavila je njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe (Pomoć protiv gladi u svijetu).

“Te zemlje više ne primaju količine koje su naručile, a moraju platiti puno više za njih”, dodao je čelnik Welthungerhilfea Mathias Mogge. Cijene hrane već su prije rata porasle na najviše razine u povijesti, u prvom redu zbog čimbenika koji uključuju klimatske promjene, sukobe i pandemiju, rekao je Mogge.

Najviše je pod udarom siromašnije stanovništvo koji velik dio raspoloživog dohotka mora trošiti na hranu, istaknuo je i dodao da su više cijene također vrlo problematične i za humanitarne skupine.