U Hrvatskoj je godišnje raspoloživo oko 40 tisuća tona tekstilnog otpada, samo u Zagrebu 7 tisuća tona. No, uvjeti da se taj otpad maksimalno iskoristi ne postoje pa tako tvrtka Regeneracija uvozi tekstilni otpad iz Italije, Slovenije i Austrije. Naime, od 6 tisuća tona koliko iznosi kapacitet prerade tvrtke, samo četvrtinu mogu prikupiti u Hrvatskoj.

Regeneracija je jedna od četiri tvrtke Krapinsko-zagorske županije, uz Valoviti papir Dunapack, Vetropack Stražu i Stražaplastiku, koje je HGK okupila danas u Zaboku u prostorima tvrtke Valoviti papir Dunapack na okruglom stolu Primjeri uspješne provedbe kružnog gospodarstva u tvrtkama Krapinsko-zagorske županije. Cilj događanja bio je predstaviti kako se tvrtkama koje primjenjuju principe kružne ekonomije višestruko isplati organizirati poslovanje koje s jedne strane i dalje donosi prihode, ali s druge strane bitno utječe na očuvanje okoliša.

Medicinski otpad

WHO: Prijeti opasni otpad stvoren u pandemiji

Ovakav je način poslovanja i ′staro′ rješenje za novi problem. Naime, poteškoće oko nabave i cijena sirovina itekako se mogu ublažiti korištenjem sekundarnih sirovina: otpadni metal, otpadni papir, otpadni stakleni krš, otpadna plastika, i sl. Cilj okrugloga stola bio je i uz pomoć institucija otkloniti zapreke u procesu dostave otpada reciklažeru i u procesu odvajanja.

“Tvrtke pokazuju da mogu i žele koristiti reciklat i da su spremne i u daljnja ulaganja. Treba im veća raspoloživa količina otpada koji je kvalitetno sortiran­”, rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac, koja je istaknula prijedlog HGK da se kreira nacionalni Akcijski plan za kružno gospodarstvo.

Recikliranje počinje već od dizajna proizvoda

Odvojeno sakupljanje papira ima najdužu tradiciju odvajanja i prikupljanja otpada u Hrvatskoj te većina potrošača ima naviku u odlaganju papira u poseban spremnik. Zvonimir Čuljak, direktor tvrtke Valoviti papir – Dunapack, koja ove godine obilježava 20 godina poslovanja, rekao je da je postotak recikliranja papira u zapadnoj Europi i do 99 posto, u Hrvatskoj smo na 70 posto.

“Kod nas je sustav gospodarenja otpadom u začetku. Imamo zakonski okvir, ali trebamo doći na razinu da svatko od nas razmišlja o tome. Ili bi možda netko to radio, ali ne zna kako i nema gdje”, rekao je Čuljak.

Direktor tvrtke Regeneracija Anđelko Švaljek komentirao je podatak da se manje od jedan posto tekstila na svijetu reciklira.

“Izgleda da su sjajna vremena tek pred nama. Ne vidimo smisao u tome da vozimo kontejnere s Novog Zelanda da bismo napravili tepih, što također zagađuje, ako se to može lokalno realizirati”, rekao je Švaljek o što većem prikupljanju sirovine, otpadnog tekstila, unutar Hrvatske.

I tvrtka Vetropack Straža primorana je uvoziti otpadno ambalažno staklo. Inače, staklo je jedini ambalažni materijal koji se može beskonačno mnogo puta reciklirati. Predsjednik Uprave Tihomir Premužak komentirao je da je još preveliki dio stakla izvan sustav i da mu nije jasno zašto netko tko ne odlaže otpad kako treba ne bi platio kaznu.

“Naša je tvornica kapacitetom premašila četiri puta hrvatsko tržište. Dakle, svo otpadno staklo možemo mi preuzeti”, rekao je Premužak.

Otpadna se plastika često percipira kao ′vrući krumpir′ razgovara o otpadu, no tvrtka Stražaplastika u svom pogonu već niz godina za proizvodnju novih proizvoda u prosjeku koristi 30 posto otpada od plastike, do koje također teško dolazi. Direktor Stražaplastike Josip Grilec rekao je da je reciklaža plastike zahtjevna jer postoji puno vrsta.

“Ako kod samog dizajniranja proizvoda ne vodimo računa o materijalu, nismo ništa napravili. Tu počinje reciklaža”, rekao je Grilec.

Dakle, komunalna poduzeća ne znaju kuda s otpadom, dok s druge strane imamo industriju koja u skladu s trendovima održivosti želi preuzeti kvalitetno sortiran otpad na daljnje korištenje, ali ga ne može dobiti u dovoljnoj mjeri. Anamarija Matak, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekla je da su sredstva za dobre projekte u kružnom gospodarstvu, tj. za projekte za smanjenje količine otpada i ponovnu uporabu osigurana u NPOO-u.

Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva, komentirala je da su komunalna poduzeća dužna na svom području dužna prikupljati reciklabilni otpad, no problem je u kvaliteti otpada.

zbrinjavanje

Zagrepčane očekuje poskupljenje odvoza otpada: ‘Problemi vode u kolaps sustava i pražnjenje novčanika građana’

“Potrebno je sortiranje i po vrstama materijala. Otvoreni su javni pozivi za sufinanciranje iz EU fondova za sortirnice namijenjeni jedinicama lokalne samouprave, koje su mogu i udružiti”, rekla je Radović. Na nju se nadovezala i Žana Žarkov Trtanj iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koja je istaknula da u slučaju sustava povratne naknade postoji visok stupanj čistoće i kvalitete otpada.

Širu sliku zakonodavstva i dobrih praksi predstavili su Olga Pozlević iz Europske komisije koja je govorila o Akcijskom planu za kružno gospodarstvo i regulativi za ekološki dizajn za održive proizvode, dok je Clemens Rosenmayr iz Austrijske gospodarske komore predstavio europska iskustva i dobre prakse kružnog gospodarstva, istaknuvši da i u Austriji u slučaju reciklaže plastike prednjači industrija budući da se čak 98 posto otpadne plastike u industriji reciklira, dok je puno više izazova u potrošačkoj sferi.

Na izvanredne prakse tvrtki u Krapinsko-zagorskoj županiji osvrnuo se i župan Željko Kolar, koji je istaknuo da ove četiri tvrtke mogu biti primjer i drugima u Hrvatskoj jer se time stvara ozračje odgovornog ponašanja u društvu. “I mi smo učili od vas”, rekao je župan.