Kako bi održala produktivnu i konkurentnu industriju, Europska unija mora surađivati na stvaranju održivih ekonomskih sustava na globalnoj razini te uložiti u pravednu tranziciju. Jedan je to od glavnih zaključaka izvješća naslovnjenog “Kompas međunarodnih sistemskih promjena – globalne implikacije postizanja europskog Zelenog plana” kojeg je izradio Otvoreno društvo Europski politički institut (OSEPI) u suradnji s Rimskim klubom i tvrtkom SYSTEMIQ.

Izvješće pruža smjernice kako bi EU mogao smanjiti svoju ovisnost o sirovinama. K tome, izvješće prepoznaje i činjenicu da neke od trenutnih politika EU-a ograničavaju održivu tranziciju u gospodarstvima trgovinskih partnera. To je posebno važno u kontekstu pritisaka na opskrbne lance koji se manifestiraju kao posljedica pandemije COVID-a te ruske invazije na Ukrajinu.

Promjena odnosa
Europski Zeleni plan vrlo je ambiciozna strategija: prepoznaje da ekonomski razvoj, borba protiv klimatskih promjena, neučinkovito korištenje resursa te energetska tranzicija moraju ići ruku pod ruku.

Međutim, ovakav politički okvir također će promijeniti i odnose Europske unije s državama koje se oslanjaju na masovnu potrošnju, eksploataciju sirovina i uništavanje okoliša. Uspješna implementacija europskog Zelenog plana ne ovisi samo o konzistentnim politikama širom EU-a, već i omogućavanju regijama izvan Europe da izgrade održiva gospodarstva i više socijetalno blagostanje, smatraju autori izvješća.

Naime, ako EU snizi emisije stakleničkih plinova i “ozeleni” industrijsku proizvodnju, ali nastavi konzumirati velike količine sirovina i robe proizvedene s “prljavom” energijom, zelena tranzicija neće uspjeti.

Ovo novo izvješće temelji se na analitičkom okviru iz 2020. godine pod nazivom “Kompas sistemskih promjena – Implementiranje europskog Zelenog plana u vrijeme oporavka” čiji su autori Rimski klub i SYSTEMIQ. To je izvješće opisalo potrebne sistemske intervencije radi implementacije Zelenog plana u okviru Europske unije.

Koristeći zaključke UN-ovog Međunarodnog panela o resursima, druga izvješća Rimskog kluba i znanstvene dokaze, “Kompas međunarodnih sustavnih promjena” postavlja smjernice kako bi EU mogao i trebao promijeniti svoju trgovinu, investicije i političke odnose s državama niskog i srednje niskog dohotka kako bi podržao njihov vlastiti tranzicijski put u disruptiranom, globaliziranom svijetu.

“Više nemamo 50 godina za ograničavanje našeg utjecaja na naše okolišne i društvene ekosustave od neodrživog rasta. Kako se suočavamo s utjecajem COVID-a, klimatskih promjena i sukoba, jedini način za izgrađivanje otpornosti naših gospodarstava jest promjena i njihovo optimiziranje već sada”, izjavila je Sandrine Dixson-Declève, supredsjednica Rimskog kluba.

“Sistemska promjena ide iznad smanjenja negativnog utjecaja trenutnog ekonomskog modela. Umjesto toga, ta promjena zahtijeva promjenu odnosa temeljenog na resursima između država s visokom potrošnjom i država koje crpe sirovine koji je dugo održavao nejednake obrasce potrošnje i strukture moći”, dodala je Dixson-Declève.

Alat za promjenu
Izvješće smatra kako Europska unija može iskoristiti “Kompas sistemskih promjena” kao alat za redefiniranje cijele lepeze politika – uključujući i trgovinu, sigurnost, financije, razvoj te regulativu o tržišnom natjecanju i zaštiti intelektualnog vlasništva. Izvješće OSEPI-ja naglašava kako energija i prekomjerna potrošnja u Europi stvaraju enormni “otisak” u drugim državama i sprečava njihovu vlastitu tranziciju.

“Ako je Europa ozbiljna u postizanju ciljeva održivog razvoja i implementiraju vizije Zelenog plana, promjena u samo jednom sektoru ili optimiziranje učinkovitosti u sadašnjem sustavu neće biti dovoljno”, kazao je Janez Potočnik, supredsjedatelj UN-ovog Međunarodnog panela o resursima, nekadašnji europski povjerenik za okoliš i partner u SYSTEMIQ-u.

Kako bi postigli sustavne promjene, europski lideri moraju ostvariti partnerstvo sa svojim kolegama u drugim dijelovima svijeta radi ostvarenja dubokih transformacija. Ključni cilj takvih partnerstva jest demontiranje neokolonijalnih obrazaca eksploatacije resursa te pravednija distribucija vrijednosti stvorene u lancima opskrbe.

“Sustavna promjena ne zahtijeva samo promjenu u razmišljanju vezano za potrošnju, dobavne lance i tokove globalne trgovine, već odlučno političko vodstvo za stvaranje ekonomskog sustava koji zadovoljava ljudske potrebe širom planete”, pojasnila je Heather Grabbe, direktorica OSEPI-ja. Ruska invazija na Ukrajinu naglasila je potrebu Europe da smanji svoju ovisnost o dobavi energije, hrane i sirovina koje dolaze iz neodrživih izvora i nestabilnih regija.

Stoga bi EU trebala uložiti kako u ekonomsku otpornost, tako i u sigurnost za sebe i svoje trgovinske partnere kroz brzi prijelaz prema održivom gospodarstvu te klimatskoj neutralnosti. U vrijeme radikalnih geopolitičkih promjena, autori ovog izvješća ističu kako ono ohrabruje europske lidere da ubrzaju globalnu zelenu i društvenu tranziciju kroz pretvaranje međunarodnih odnosa EU-a u kolaborativna partnerstva za održivost.

Dok je Rusija zatresla međunarodnu suradnju iz temelja i stvorila novu geopolitičku paradigmu, mnoštvo država želi dublju suradnju. Istovremeno, EU se oporavlja od pandemije, a vizija i zelenog i društvenog prosperiteta i dalje je dohvatljiva.

Invazija na Ukrajinu samo je ojačala uvjerenja da ambicije za pravdu i sigurnost moraju biti podržane izvan europskih granica. Europski političari tako imaju jedinstvenu priliku za izgradnju novog i čvrstog partnerstava u svijetu, temeljenog na dijeljenju globalnih potreba ljudi i planeta.