U odnosu na prošlu godinu prilično je poskupjelo i voće i povrće. Tako, kilogram luka sada košta oko 100 dinara, a prošle godine 80. Kilogram kupusa koštao je 100, a sada je 120 dinara. Banane su bile 130, a sada im je cijena i 150 dinara za kilogram.

‘Zaštićeno’ brašno
Cijene ne prate primarnu proizvodnju i vrijednost osnovnih proizvoda, objašnjava agroanalitičar Žarko Galetin.

“Sada imamo nagli skok cijena osnovnih proizvoda, kao što su uljarice i žitarice, mlijeko, meso, kruh i ulje. To sve na kraju običan potrošač vidi na rafu. Ipak, prošle godine smo imali skup kukuruz, ali se ta cijena nije odrazila na otkup tovljenika. S druge strane, cijena svinjskog mesa je nesrazmjerno velika u odnosu na cijenu otkupa.

Prerađivači su nekako uvijek u prilici da ucjenjuju primarne proizvođače s cijenama”, analizira Galetin. Kako objašnjava Galetin, mjere koje država poduzima da obuzda rast cijena ne mogu biti na duži rok dobre, jer bi time mogla uništiti proizvođače. Svakako, sve što nije ograničeno – poskupjelo je.

Tako, pakiranje pet kilogram brašna u režimu je zaštite, ali je zato brašno u većim, industrijskim pakovanjima poskupjelo. Srpsko tržište sada se ne nalazi u takvoj krizi kao neke druge zemlje, ali našeg potrošača već su dočekale visoke cijene.

Posljednji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva, u veljači ove godine, povećane za 17,9 posto u odnosu na veljaču 2021. Najveći rast zabilježen je kod žita, industrijskog bilja, stoke i peradi.

Udar na džep potrošača primjećuje se i kod kupnje mesa. Prošlog ljeta, u maloprodaji kilogram cijelog pileta koštao je od 140 do 170 dinara, a sada su cijene oko 250 dinara. Domaće pile prodaje se i za 400 dinara po kilogramu.

I dok je meso bilježilo pad, prije dva mjeseca, pa se pileći file mogao kupiti za 600, sada kilogram košta od 700 do 1000 dinara. Litra jogurta 2021. godine koštala je od 90 do 120 dinara, a sada mu je cijena i do 160 dinara.

Agroanalitičar Galetin pojašnjava kako je to stvar globalnog karaktera, jer ne može se kruh mijesiti s cijenom pšenice od 20 dinara za kilogram, a ona na svjetskom tržištu košta od 350 do 400 dolara po toni.

‘Zamrznuti’ šećer
“U jednom trenutku morat će i taj rast cijena stati, ali je sigurno da će potrajati”, smatra Galetin. Država je ograničila cijenu šećera, kilogramsko pakovanje, pa se može kupiti od 80 do 90 dinara.

Pojedine trgovine u Srbiji su, mimo zakona, stavile “preporuku” da se ne može kupiti više od četiri kilograma šećera, a u mnogim se dućanima kilogramska pakovanja šećera čim stignu rasprodaju u nekoliko minuta. I dok kilogramska pakiranja imaju “zamrznutu” cijenu, kada se šećer kupuje na veliko, kilogram košta i do 150 dinara.