Dok se lani godišnja inflacija tek u ožujku vratila na pozitivne stope, u ovogodišnjem ožujku stigla je do 7,4%, a idućeg ponedjeljka državni statističari objavit će i podatke za travanj. A rast cijena jasno se odražava i na podatke o fiskalizaciji.

U sektoru trgovine (na veliko i malo) u prva četiri mjeseca fiskalizirani promet dosegnuo je 43,67 milijardi kuna, gotovo 20% više nego lani, s tim da je broj izdanih računa porastao samo pet posto.

Promatra li se samo trgovina na malo, i to bez vozila, u ta četiri mjeseca fiskalizirani promet do kraja travnja je 10,7% veći nego lani (33,5 prema nepunih 28 milijardi), i to kao rezultat 4,4% više izdanih računa.

Usporede li se pak fiskalizirani računi u super- i hipermarketima (tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i duhanom) izdano je 4% više računa, a njihova vrijednost povećana je za 8% s 15 na 16,2 milijarde kuna.

U turističko-ugostiteljskom sektoru postotni rast je znatno veći, što jasno odražava daleko bolju epidemiološku situaciju nego početkom 2021.

U djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane do kraja travnja izdano je 2,3 puta više računa, dok im je vrijednost premašila 5,2 milijarde kuna ili čak 2,6 puta više od lanjske dvije milijarde.

Pritom je u djelatnosti smještaja vrijednost računa dosegnula gotovo 1,2 milijarde kuna nasuprot manje od pola milijarde u prva četiri mjeseca 2021. (porast veći od 170%), i to na nešto manjem postotnom povećanju broja izdanih računa (5,2 prema 2,3 milijuna).

Istodobno, ugostitelji tj. djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića, kroz sustav fiskalizacije do kraja travnja prijavili su više od četiri milijarde kuna nasuprot lanjskih 1,5 milijardu.