Simbolično, na Dan Europe u Strasbourgu je završila jednogodišnja debata građana o tome kakvu viziju Europe žele.

Konferencija o budućnosti Europe – zamišljena kao eksperiment koji će običnim građanima omogućiti izraziti svoje mišljenje o tome kako bi ona trebala u izgledati, ujedno adresirati kritike da se europska birokracija udaljava od Europljana – rezultirala je konkretnim prijedlozima.

Više od 300 mjera
Na svečanosti u prepunom Europskom parlamentu, u gradu koji nosi naziv glavnog grada Europe, troje supredsjedatelja Izvršnog odbora predstavili su završno izvješće predsjednicima institucija Unije.

Konačni prijedlozi, o kojima je postignut konsenzus na plenarnoj sjednici Parlamenta u travnju, odnose se na 49 prijedloga koji pokrivaju devet tema – klimatske promjene i okoliš, ekonomiju, migracije, digitalnu transformaciju, demokraciju, vrijednosti i vladavinu prava, obrazovanje, mlade, kulturu i sport, zdravstvo i mjesto Europe na globalnoj karti – te uključuju više od 300 mjera za postizanje građanima bitnih ciljeva.

Nakon što su im uručene preporuke, tri europske institucije trebale bi ispitati kako “učinkovito poduzeti daljnje mjere u vezi s izvješćem”, svaka ovisno o ingerenciji. Konferencija o budućnosti Unije odvija se u sjeni rata na istoku koji je milijune Ukrajinaca otjerao u izbjeglištvo, no uz poruke da je Ukrajini (jednog dana) mjesto u Europskoj uniji, kao i Gruziji i Moldaviji.

Predsjednica EP-a Roberta Metsola rekla je da je debata dobila novu realnost kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio napad. “Taj čin srednjovjekovne agresije promijenio je svijet. On je nakon 24. veljače vrlo drugačiji. Ne možemo gubiti vrijeme”, rekla je Metsola.

Istaknula je “ponosnu prošlost” u kojoj je stvoreno zajedničko tržište, osigurano proširenje, univerzalno pravo glasa, zajednička valuta, eliminirane granice i fundamentalna prava ugrađena u ugovore.

“Naš europski projekt bio je uspješan. Možda nije savršen, ali mi smo bastion liberalne demokracije, osobnih sloboda, slobode mišljenja, sigurnosti koji nadahnjuju milijune u Europi i u svijetu. No, ova konferencija također dokazuje postojanje jaza između onog što ljudi očekuju i što Europa može isporučiti u ovom trenutku”, ističe.

Od tema koje ne mogu čekati su nova obrambena politika, energetika u kojoj se Europa neće oslanjati na autokrate i klimatske promjene. Jednako tako, zdravstvo u kojem treba naučiti lekcije iz pandemije, ekonomski model koji mora osigurati dovoljno fleksibilnosti bez “vezanja ruku budućim generacijama”, migracije, jednakost i solidarnost.

“Naša Europa mora ostati mjesto gdje možete biti tko želite gdje vaš potencijal ne ovisi o vašem spolu, mjestu rođenja, rodnom identitetu ili spolnoj orijentaciji. Europa koja se zalaže za naša prava, za žene, za manjine, za sve”, zaključila je Metsola.

Puno možemo učiniti
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da će već u narednim tjednima i mjesecima izaći s prijedlozima, od očuvanja prirode do smanjenja otpada od pakiranja, zabrane uvoza proizvoda od prisilnog rada u EU te preporuka minimalne plaće članicama. “Već sada je puno što možemo učiniti bez odgode.

Kako bismo osigurali brz odgovor (na preporuke, op.a.) objavit ću prve nove prijedloge u govoru o stanju Unije u rujnu”, rekla je Leyen. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, čiji se govor s nestrpljenjem iščekivao, rekao je da je otvoren za reviziju temeljnih europskih ugovora.

Dodao je da želi razgovore o reviziji od lipnja. Francuski predsjednik odbacio je mogućnost brzog ulaska Ukrajine u EU, rekavši da Ukrajinu ne vidi u EU “desetljećima” već je pozvao na stvaranje “europske političke zajednice” koja će uključiti tu zemlju.

Ukratko, nakon više od godine dana konzultacija diljem Unije, građeni žele da EU bude pravednija, solidarnija, bude predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena i brže donosi odluke čak i ako je za to potrebno ne odlučivati jednoglasno. Neke od ideja o promjenama moguće će zahtijevati izmjene temeljnih ugovora što je vrlo osjetljiva tema.

Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.