Video igrice i gaming industrija u neprestanom su porastu, a u regiji se Srbija pozicionirala kao jedan od lidera. Prema upravo objavljenom izvješću SGA (Serbian Games Association), 2021. godinu su obilježili prihodi domaće gejming industrije koji se procjenjuju na 125 milijuna eura.

U protekloj godini je 130 timova i kompanija radilo na publikaciji 35 igara. Jednu trećinu zaposlenih činile žene, dok su najdominantniji izvor prihoda na nivou cijele industrije ostvarile upravo mobilne igre. U industriji je trenutno zaposleno više od 2200 ljudi, ali se predviđa potreba za otvaranje još 450 pozicija.

Globalno je gejming odavno zauzeo prioritet u odnosu na druge entertainment industrije kada je u pitanju veličina tržišta, ali i kada je u pitanju konstantan rast. Tako izvješće Newzoo-a, najcitiranije i najpouzdanije kompanije za uvide i analitiku tržišta igara, navodi kako je potrošnja korisnika mobilnih igara dosegla 93,2 milijarde dolara u 2021.

Meetup “Skroz kežual”
U želji da demistificiraju razvoj casual mobilnih igara, Two Desperados, Playrix RS i Playstudios Europe su se udružile i kreirale meetup “Skroz kežual” gdje se može doznati sve o casual mobilnim igrama koje ove kompanije razvijaju. Prvo je okupljanje prošlo uz golem odjek zainteresiranih, što najavljuje još ovakvih okupljanja ljudi iz gejming industrije.

– Ova inicijativa ima želi u fokus staviti prilike koje rad na casual igrama nudi a koje su brojne, budući da mobilne igre zauzimaju 52% globalnog gejming tržišta. Ideja je da približimo rad na ovoj vrsti igara svima koji se do sada nisu imali prilike susresti sa casualom, dok s druge strane pričamo o specifičnostima unutar svake od naših kompanija.

Tako okupljamo zajednicu gejming profesionalaca i onih koji to žele postati. Nije uvijek svaka pozicija u svakoj kompaniji ista, proces razvoja igara može se razlikovati i to je ono što ovu industriju čini također specifičnom – rekla je Tamara Milovanović, specijalistica za komunikacije iz kompanije Two Desperados.

Na prvom okupljanju posvećenom gejm dizajnu, gosti su imali priliku slušati Radovana Popova (Playrix RS), Bojanu Božin (Two Desperados) i Orel Levi (Playstudios). Publika je naprosto gorila od pitanja, te se tražilo mjesto više, a vremena je bilo premalo za sve upite o gejming sceni, prilikama, načinima rada…

Iako se ove kompanije “natječu” za isti kadar, njeni predstavnici shvatili su da je daleko bolje da nastupe zajedno kako bi educirali potencijalne kandidate i približili im specifičnosti rada na ovakvim igrama.

– Gejming industrija i gejming zajednica u Srbiji zaslužuju ovu vrstu posvećenosti razvoju lokalnog talenta. Iz moje osobne perspektive, ovu zajednicu je oduvijek izdvajala strast prema igrama ali i otvorenost prema dijeljenju znanja i iskustava, imajući u vidu da je većina gejming profesionalaca kod nas samouka.

Zaista se ulaže ogroman napor u razvoj edukativnih programa u području razvoja igara, ali ništa od toga nije moguće bez iskustva na terenu tj. iskustva iz samih kompanija – dodaje Tamara Milovanović.

Na pitanje zbog čega je Two Desperados toliko uspješan i što im je niša, Tamara Milovanović ističe:

– Iz perspektive Two Desperadosa najveću razliku čini to što smo domaća kompanija koja je nezavisna. Ukratko, to znači da sve procese držimo u svojim rukama i proizvodi se razvijaju unutar našeg tima – od ideje do lansiranja igre na tržište i njenog razvoja nakon toga. Samim tim, timovi su prilično upućeni jedni na druge.

Druga stvar po kojoj se Two Desperados od nedavno izdvaja je umjetna inteligencija i naše vrlo ambiciozne namjere u domeni njenog razvoja. Woka Woka i Viola’s Quest su vodeće igre u niši marble shooting igara i po broju igrača širom svijeta i po veličini tržišta koje zauzimaju u odnosu na konkurentne igre. Trenutno razvijamo dvije nove igre koje će proširiti naš portfolio i van marble shooting kategorije – kaže Tamara Milovanović. Dodaje kako su u posljednje dvije godine narasli vrlo brzo i trenutno zapošljavaju 80-ak ljudi.

Koji su gorući problemi gaming industrije?

– Budući da smo i dalje mlada industrija u Srbiji, ako se nešto može nazvati “gorućim problemom” onda je to velika potreba za talentom unutar industrije. Prema procjenama SGA, najveći broj kompanija planira širiti svoje timove i u planu je otvaranje 450 novih pozicija, što je na industriju od oko 2200 ukupno zaposlenih zaista veliki rast.

Također, SGA izvještaj definira visoke poreze i neadekvatne porezne poticaje kao jedan od negativnih utjecaja na sam gejming ekosistem u Srbiji. Ali i pored toga, najveći postotak timova u gejmingu je vrlo optimističan. Budućnost u gejmingu je svijetla – navodi Tamara Milovanović.

O tome da su prilike za profesionalni razvoj velike govori i činjenica da gejming kompanije u Srbiji zapošljavaju i kadar iz regije. Antonio Filipović, product marketing manager kompanije Two Desperados, koji je preselio iz Zagreba govori o tome što ga je privuklo da konkurira za posao u Srbiji:

– Gejm dev scena u Srbiji je prilično jaka, a u Two Desperados me je privukla atmosfera i kultura poslovanja, ljudi koji razmišljaju kao ja i otvorena komunikacija. Došao sam u listopadu 2020. Tada sam bio sam 40-ti zaposleni, sada nas je 80.

Dinamičan razvoj kompanije prati i osobni profesionalni razvoj i mislim da nigdje drugdje ne bih imao priliku da toliko napredujem, kao ovdje gdje sam sada.

Najveći izazovi u marketingu u gaming industriji trenutno su ograničenja u dostupnim kanalima, a posebno ograničenja u vezi privatnosti koje platforme za akviziciju postavljaju. Igrači su dostupni kroz limitirani set kanala, a gradnja brenda u cijeloj priči je pomalo sekundarna, ali zbog toga i predstavlja zabavan izazov – pojašnjava Antonio Filipović.

Porezi i birokracija
Glavni razvojni centri za gejming u Srbiji su Beograd, Novi Sad i Niš. U industriji i dalje radi čak 30% žena, što industriju pozicionira daleko ispred globalnog prosjeka od 18%. Prosječna igra nastala u Srbiji u prošloj je godini F2P mobilni naslov s ad monetizacijom, nastao za oko godinu dana, na kojem je radio tim od deset ljudi.

Čak 45% ispitanika aktivno će tražiti investicije u ovoj godini, a runde koje se podižu su najčešće 500 tisuća eura. Veći broj timova nego ranije priprema aplikacije za lokalne i europske fondove. Većina ispitanika i ove godine kao najveće prepreke u poslovanju navodi nedostatak prilika za financiranje, visoke poreze i kompleksne birokratske procedure.v