Samo turističke agencije koje su članice Udruge hrvatskih turističkih agencija, a njih je oko 230, u dvije godine pandemije izgubile su prihod u ukupnom iznosu od oko pet milijardi kuna, što se neće nadoknaditi bar do 2024. godine uz pretpostavku povratka na normalno poslovanje u ovoj sezoni.
Da je bankrotirao tek manji broj agencija zaslužne su različite mjere pomoći koje su agencije od države dobivale gotovo pune dvije godine, i po tome je Hrvatska iznimka u cijeloj Europi, istaknuo je Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e na Danima Udruge koji u Opatiji.
‘Čudo je da smo tu’
“S obzirom na to što smo sve trebali prodati, koliko se zadužiti, pravo je čudo da smo tu u ovolikom broju. Iako nismo imali prometa u zadnje dvije godine puno smo radili na našim ponudama, novim sadržajima koje bismo mogli ponuditi gostima, i dobro je da smo dočekali povratak prometa u ovom broju kako bismo mogli odgovoriti na potražnju i povezati različite segmente usluga, što nam je posao i po čemu smo bitni”, kazao je Fain.
Iako u manjoj mjeri u odnosu na segment smještaja, dodatnu pomoć, ali samo za kapitalne investicije agencije će moći ostvariti iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, potvrdila je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma.
Otkrila je da će Ministarstvo kroz najviše dva tjedna u e-savjetovanje uputiti prijedloge poziva vezane uz NPOO, s konkretnim kriterijima koje će trebati ispuniti svi koji žele ostvariti pravo na taj novac.
“Uputit ćemo naše prijedloge poziva vezano uz NPOO, i to 900 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu i 1,2 milijarde vezane za privatni sektor. Putničke agencije moći će pronaći prostor za svoju kandidaturu kroz alokaciju za privatni sektor, koja se odnosi na klastere i inovacije, vrijedna je 180 milijuna kuna i taj novac bit će usmjeren uglavnom na kapitalne projekte”, pojasnila je Herman.
I Hotelijeri će naći prostor u ovom iznosu od 1,2 milijarde kuna, ali to je puno različitih alokacija i ovistit će o tome je li tvrtka mala ili srednja. Međutim, ono što će sigurno zanimati potencijalne korisnike je da će biti razlika u kriterijima u razvijenim i nerazvijenim turističkim područjima.
“Novac je usmjeren uglavnom na renovaciju, odnosno podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta u turistički razvijenim područjima, dok će se na kontinentu odnosno nerazvijenim područjima moći koristiti sredstva za izgradnju novih smještajnih kapaciteta”, kaže Herman.
U međuvremenu, sektor je optimističan za ovu sezonu, iako će biti izazovna zbog povratka prometa u svim konkurentskim zemljama, pri čemu će se neki truditi čak i pridobiti ruske goste, poput Grčke i Španjolske. Po tom pitanju Hrvatska nije u dramatičnoj situaciji, jer su nam ruski i ukrajinski gosti činili manje od 2 posto prometa.
HTZ ostaje u Moskvi
Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, potvrdio nam jeda predstavništvo HTZ-a u Moskvi i dalje ostaje, iako se trenutačno zbog napada na Ukrajinu ne radi promocija na ruskom ni ukrajinskom tržištu.
Međutim, stav brojnih turističkih ambasadora iz cijelog svijeta koji su prisutni u Rusiji je da se još čeka s eventualnim povlačenjem, jer dođe li do normalizacije odnosa, trebat će što prije krenuti s promotivnim aktivnostima.
U međuvremenu, hrvatsko predstavnišvo koje vodi Rajko Ružička okrenulo se novim prilikama, nekim susjednim tržištima kao što su Kazahstan i Azerbajdžan, ali i Baltičke zemlje, iz kojih Hrvatska još nije imala značajan turistički promet. Razgovara se s potencijalnim partnerima kako bi se eventualno organizirale neke grupe ili podigli čarter letovi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu