Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 0,5 posto, na 107,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,6 posto, na 104,69 dolara.

Rast cijena podržavaju strahovanja od daljnjih poremećaja opskrbe iz Rusije zbog rata u Ukrajini. Sve je veća vjerojatnost da će se Njemačka pridružiti članicama EU-a koje zagovaraju embargo na rusku naftu, što bi značilo još slabiju ponudu na ionako slabo opskrbljenom svjetskom tržištu nafte.

Ruska proizvodnja mogla bi ove godine pasti 17 posto, piše Reuters, jer su zapadne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu naštetile ulaganjima i izvozu.

S druge strane, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) vjerojatno će ostati pri svojim planovima o još jednom blagom povećanju proizvodnje u lipnju, o čemu će se odlučivati na sastanku 5. svibnja.

No, slabi i potražnja za ‘crnim zlatom’ zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a, najvećeg svjetskog potrošača nafte, u prvom tromjesečju neočekivano pao 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad gospodarstva od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.

S obzirom da će zbog visoke inflacije američka središnja banka agresivno povećavati kamatne stope, očekuje se daljnje usporavanje najvećeg svjetskog gospodarstva.

Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineskog gospodarstva jer su zbog širenja koronavirusa već tjednima ‘zatvoreni’ Šangaj i neki drugi gradovi, a ‘zatvara’ se i sve više škola i javnih ustanova u Pekingu.

Restriktivne mjere, u skladu s politikom ‘nulte tolerancije’ covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.

“Budući da se od ožujka učestalo poseže za potpunim ili djelomičnim ‘lockdownom’, kineski gospodarski pokazatelji potonuli su još dublje u negativno područje. Očekujemo daljnje usporavanje kineskog BDP-a u drugom tromjesečju. Cijene nafte oscilirat će na tržištu i u predstojećem razdoblju zbog mogućeg proširenog i produljenog ‘lockdowna’ u svibnju i idućim mjesecima, pa u kratkoročnoj perspektivi pretežu rizici od slabljenja kineske potražnje za naftom – i cijena”, navodi Yanting Zhou iz tvrtke Wood Mackenzi u osvrtu na situaciju na tržištima.

Neki analitičari napominju pak da bi zabrinutost za kinesku potražnju mogli zasjeniti kupci iz Europe.

“Bude li Europa neočekivano prisiljena na međunarodnim tržištima potražiti ogromne količine plina ili nafte, to će amortizirati strah od kineskog usporavanja i podići cijene”, objašnjava Jeffrey Halley iz OANDA-e.

No, zbog očekivanog rasta kamata u SAD-u, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše razine u 20 godina. A to čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 35 posto.

No, većina analitičara očekuje popuštanje cijena u idućem razdoblju. Prema posljednjoj anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da će ove godine prosječna cijena nafte iznositi nešto manje od 100 dolara po barelu zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

U utorak nas na benzinskim postajama čekaju nove cijene goriva, a kako sada stvari stoje, teško da će biti niže.