Učinkovito gospodarenje otpadom i kružna ekonomija već odavno nisu ekološke teme nego prije svega pitanje razvoja gospodarstva i energetske sigurnosti te je svaka investicija i razvoj tehnologije u tom segmentu bitna za Hrvatsku, ali i na razini čitave Unije. Upravo takav projekt tvrtke Premifab i Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagreb je predstavljen jučer u Zagrebu. Njime se planira razviti tehnologija koja će povećati reparaciju otpadnih otapala, mulja, s postojećih 80-ak posto na gotovo 100 posto.

Inovativno rješenje

Kako je pojasnio Igor Podravac, suosnivač Premifaba i direktor poslovnog razvoja te tvrtke, radi se o IRI2 projektu “Razvoj nove tehnologije za učinkovitiju oporabu otapala i drugih vrsta opasnog otpada”, ukupne vrijednosti veće od 13,3 milijuna kuna, od čega je polovica sredstava sufinancirana EU fondovima. “Premifab je jedina tvrtka u regiji koja se bavi regeneracijom opasnog otpada, od čega 95 posto tog otpada kroz proces oporabe pretvaraju u novu sirovinu i proizvode, što omogućava održivo i zeleno gospodarstvo. Prije našeg pojavljivanja na tržištu prije pet godina, opasni otpad se u pravilu vozio na termičku obradu u Austriju, što je po hijerarhiji gospodarenja otpadom niže rangirani postupak od recikliranja i ne daje dodanu vrijednost gospodarstvu”, ističe Podravec.

Dodaje da tvrtka ima EMAS certifikat, a i dobitnik je priznanja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za uspješnu primjenu inovativnog rješenja u području procesnih i proizvodnih metoda koje štite okoliš i potiču održivi razvoj. Iz Premifaba ističu da, ponukani poslovnim rastom i sve većim brojem kupaca iz cijele regije, od 2020. u suradnji s Geotehničkim fakultetom provode projekt istraživanja, razvoja i inovacije, kojim se razvija inovativna tehnologija dorade destilacijskog taloga u korisnu sirovinu za daljnje proizvode, koji svoju primjenu mogu naći u građevinskoj industriji i cestogradnji u obliku aditiva za asfaltne baze i bitumenske paste te industriji boja i lakova u obliku premaza za antikorozivnu zaštitu i aditiva za nitroboje. Tako će se smanjiti količina destilacijskog taloga kojeg će biti potrebno zbrinuti, čime se doprinosi očuvanju okoliša.

“U pet godina našeg poslovanja oporabili smo gotovo 7000 tona opasnog otpada i vratili natrag u industriju preko 6000 tona čistog proizvoda, a pritom omogućavamo da se izbjegnu značajne količine štetnih emisija ugljičnog dioksida. Ponosni smo na to što radimo, a veseli nas suradnja s akademskom zajednicom, koja će rezultirati novim proizvodima te manjom količinom otpada u okolišu”, poručio je Podravac. Silvija Petković, doktorandica na navedenom projektu i voditeljica kontrole kvalitete i laboratorija u Premifabu, pojasnila je kako će ovo rješenje pomoći da se primijeni ekološki prihvatljiviji način gdje se otpad pretvara u sirovinu.

Daljnja primjena

“Organska otapala u automobilskim industrijama i industrijama tiska fleksibilne ambalaže najčešće odrađuju funkciju čišćenja tiskarskih boja, primera i lakova s pojedinih elemenata, a po završetku takve funkcije postaju otpadna otapala koja u Premifabu prolaze postupak regeneracije. S obzirom na to da se u tim otpadnim otapalima, osim organskih otapala, nalaze i različiti polimeri i smole, bojila i pigmenti, koloranti i tinte, po završetku regeneracije dobije se i tamno obojena polimerna frakcija dobrih mehaničkih i reoloških svojstava, što omogućuje njihovu daljnju primjenu u industrijama boja i lakova te cestogradnji i građevinskoj industriji. Upravo tom pretvorbom otpada u sirovinu izbjegava se konvencionalni način obrade otpada i smanjuje količina opasnog otpada, čime se poštuje end-of-waste strategija te načelo kružnog gospodarstva”, navodi Petković.

Razvoj nove tehnologije za učinkovitiju oporabu otapala i drugih vrsta opasnog otpada jedan je od 23 hrvatska projekta iz područja istraživanja, razvoja i inovacija koji su 2020. godine, usred pandemije, dobili ukupno gotovo milijardu kuna bespovratnih sredstava iz Europske unije. Kako raste važnost ekologije i kružne ekonomije, tako jača i potražanja za multidisciplinarnim stručnjacima iz toga područja. Profesorica Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta ističe kako ova visokoškolska institucija, sa sjedištem u Varaždinu, već desetak godina orijentira svoje znanstvene, nastavne i stručne aktivnosti u područje inženjerstva okoliša i kružnog gospodarstva, a sve bi trebalo kulminirati u narednom razdoblju i promjenom imena samog fakulteta.