Anne Lise Kjaer dansko-britanska je futuristica, osnivačica Kjaer Global – agencije za prognozu trendova, koja surađuje s globalnim korporacijama, a bavi se i predviđanjima ponašanja potrošača i budućnosti upravljanja. O tome će govoriti i na 2. Future Tense konferenciji, u lipnju u Zagrebu.

Osnivačica ste agencije za predviđanje trendova koja radi s korporacijama. Kako im zapravo pomažete?
Više od tri desetljeća radim s raznim organizacijama, a pomažem im pripremiti se za budućnost. Moja uloga je usmjeravati organizacije prema razvoju što boljih priča pomoću kojih će se moći povezati s ljudima.

Kad sam kupila prvo računalo, razvila sam prvi koncept budućih trendova te model cjelovitog, sveobuhvatnog razmišljanja (whole brain thinking). Tada smo, od 1999. do 2003., napravili predviđanja za sljedećih 30 godina automobilske industrije, točnije Toyote. U drugoj fazi nastavili smo suradnju s Toyotom, pokrenuli smo vlastitu konferenciju te sam bila više od 30 godina veleposlanica dobre volje u Kopenhagenu.

No, tek sam 2012. osmislila 4P model i napisala knjigu “Priručnik za upravljanje trendovima – Praktični vodič za budućnost”. Toyota mi je bila posebno inspirativna jer su bili među prvim kompanijama koje su bile orijentirane prema zaštiti okoliša.

Naravno, tada smo im predložili da to i reklamiraju. Surađivala sam još s Ikeom, Sonyjem, vladama, predavala sam na Sveučilištu Cambridge, Sveučilištu Lund i MIT-ju.

Na konferenciji Future Tense govorit ćete o budućnosti upravljanja. Što je to što budućnost donosi upravljanju?
Budućnost upravljanja bit će okrenuta prema ulaganju u čovječanstvo, partnerstva te provođenje priča u stvarnost (“storydoing”). Mislim da će pravi pokretači promjena biti donositelji politika i svi njima bliski. Detaljnije ću se dotaknuti nadolazeće ere savezništava i nove kombinacije lokalno-globalnog društva.

Potom ću pričati o planetu u čiju tematiku pripada sve vezano uz zajednice i socijalni kapital. Neke od budućih promjena u upravljanju bit će modeli cirkularne i održive ekonomije koje će postati novom normom poslovanja. Također, pričat ću o well-being kapitalu koji je ključni dio za uspješne zajednice, kompanije ili organizacije.

Govorit ću o distribuciji sredstava i njihovom izjednačavanju. Ono pripada budućem trendu koji nazivam WeEconomics, a u fokusu ima ljude. Posljednja tema koju ću obraditi bit će vezana uz izvedbu, tj. profit.

Također ću se osvrnuti na bitne buduće trendove kao što su likvidno društvo, metaverse, digitalna inkluzivnost, demokracija podataka te podatkovna nedemokracija.

Čemu se tvrtke trebaju obratiti kako bi zadovoljile potrebe potrošača u budućnosti?
Na sebe ne gledam kao na potrošača, nego kao na osobu. Kultura dijeljenja resursa više se odnosi na dostupnost nego na vlasništvo informacija.

Brendovi se pomiču od proizvoda prema uslugama. Stoga kompanije moraju pričati prema ljudima i prestati ih tretirati kao potrošače – ljudi su dionici. Jedno istraživanje pokazuje da tri od četiri kupca neće kupiti proizvod kompanije koja nije dobro reagirala na pandemiju.

To pokazuje da ćemo naglasak u komunikaciji s ljudima, tj. potrošačima, staviti na njihove vrijednosti. Povjerenje u kompaniju i brend postaje bitnije od cijene proizvoda i usluga. Rast novog regionalnog razmišljanja temelji se na principu “djeluj lokalno, razmišljaj globalno”.

Kompanije moraju shvatiti kako imati globalnu dušu i šarm koje će se jako dobro osjećati i na lokalnoj razini. Ljudi žele biti uključeni u kreiranje proizvoda i usluga, utjecati na poslovanje te na globalnu i lokalnu agendu.

Smatram da ono što ujedinjuje ljude, planet i mjesto je smisleno djelovanje na lokalnoj razini čime polagano uvodimo veće promjene.