Na području BiH općine Berkovići zaustavljena je izgradnja vjetroparka Hrgud koji bi pomogao njenom razvoju. Riječ je o jednoj od najnerazvijenijih općina u Republici Srpskoj, prema procjenama vlade RS iz 2021.

Projekt je vrijedan oko 64 milijuna eura, a odluku da bude zaustavljen donijela je Njemačka 15. travnja. To je jedan od četiri projekta koje je u RS financirala njemačka vlada u ukupnom iznosu od 105 milijuna eura, piše Radio Slobodna Europa.

Razlog su odluke Skupštine RS o prijenosu nadležnosti s državne na entitetsku razinu i donošenju Zakona o imovini RS, kojim se predviđa upis državne imovine u vlasništvo entiteta.

Njemačka razvojna KFW banka, prema podacima Elektroprivrede RS (EPRS), osigurala je 60 milijuna eura za financiranje vjetroparka, a ostatak bi bio iz sredstava EPRS-a.

Proruski avanturizam
Planirano je da se na planini Hrgud postavi 16 vjetroturbina instalirane snage 48 megavata s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 126 gigavatsati električne energije.

S druge strane, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, vladajuće stranke u RS, izjavio je da će Njemačkoj dobiti rok od šest mjeseci za odluku o vjetroparku Hrgud, koji će ako ga Nijemci ne nastave biti prepušten Kini.

Osim vjetroparka Hrgud, Njemačka je najavila da obustavlja i projekte obnove HE Trebinje i zbrinjavanja otpadnih voda Gradiške.

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, kaže da još nije dobio obavijest iz Njemačke o obustavi financiranja važnog projekta obnove i dogradnje kanalizacijske mreže i izgradnje gradskog pročistača. Predviđena je izgradnja 30 kilometara sekundarne gradske kanalizacije.

Vlada Njemačke trebala je donirati 10,3 milijuna eura kroz banku KfW, a vlada Švicarske 4,3 milijuna eura. “Razumijemo političku situaciju. Mi nismo unosili politiku u taj projekt. To je ekološki projekt i u interesu građana i poduzetnika. Mislimo da ćemo ga nastaviti i završiti”, rekao je Adžić. On dodaje da je projekt u početnoj fazi, a donatorska sredstva prebačena su na posebne račune u BiH.

Dok u sankcijama pogođenim kompanijama i općinama izbjegavaju političke komentare njemačkih sankcija, ekonomski analitičari upozoravaju na moguću ekonomsku izolaciju Republike Srpske.

Žarko Papić, ekonomski analitičar, za Radio Slobodna Europa, ističe da bi potez Njemačke mogao potaknuti i druge zemlje EU da uvedu slične sankcije na projekte u RS.

“Dodikov proruski avanturizam izaziva logičnu reakciju Zapada, a izolacija Republike Srpske, koja više nije samo politička već postaje i ekonomska, donosi ogromne ekonomske štete RS. Politika Milorada Dodika je protiv interesa Srba u Republici Srpskoj”, smatra Papić.

Bez novca za Koridor 5C
Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, ocjenjuje da bi njemačke sankcije mogle ugroziti jedini izvor razvoja u RS, kroz projekte koji podržavaju EU i EK.

“Nisam zadovoljan što se Njemačka, a vjerojatno će je pratiti i druge europske zemlje, odlučila umjesto kažnjavanja političara kazniti narod. Nije narod kriv za ovo što Dodik radi”, ističe Ivanić.

Njemačke sankcije su zapravo nastavak ranijih, najavljenih iz EU u veljači, prema kojima neće davati sredstva RS dok se ne stabiliziraju prilike. To znači zaustavljanje podrške i za izgradnju dionica Koridora 5C.

Savjet EU usvojio je i odluku o produženju okvira za restriktivne mjere zbog situacije u BiH do 31. ožujka 2024. godine.

Usto, Milorad Dodik se od 5. siječnja nalazi i na proširenoj listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država za djela korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH.

Velika Britanija je 11. travnja objavila sankcije za Milorada Dodika, te Željku Cvijanović, predsjednicu RS, zbog pokušaja narušavanja legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.

No, iz veleposlanstva Velike Britanije, nakon uvođenja sankcija, najavljeno je da nastavljaju s financiranjem projekata u RS.